Što je konzervativna doktrina "Mandat sedam gora", s kojom je povezivan i Charlie Kirk?

Kršćanske vrijednosti ili ubijanje demokracije?

Mandat sedam gora (planina) dominionistička je konzervativna kršćanska ideologija unutar evangeličkog kršćanstva, posebno neovisnih karizmatskih skupina. Ona tvrdi da postoji sedam aspekata društva nad kojima vjernici žele uspostaviti dominaciju: obitelj, religija, obrazovanje, mediji, umjetnost i zabava, biznis i vlada.

Pokret je nastao kao dio bijelog evangeličkog pokreta sedamdesetih godina prošlog stoljeća, navodnom porukom od Boga upućenom evangelistima Lorenu Cunninghamu, Billu Brightu i Francisu Schaefferu, kojom im se naređuje da napadnu „sedam sfera“ društva identificiranih kao obitelj, religija, obrazovanje, mediji, zabava, biznis i vlada.

Ideja nije bila široko poznata sve do 2000. godine, tijekom susreta između Cunninghama i Lanca Wallnaua, a došla je do izražaja nakon objavljivanja knjige Wallnaua i Billa Johnsona „Osvajanje Babilona: Mandat sedam planina“ 2013. godine.

Bit doktrine i kršćanski nacionalizam

U pojednostavljenom obliku, cilj doktrine jest da se ova verzija kršćanstva nametne drugim ljudima i dijelovima nacije te da pokret povrati svaku od „planina“ koje, prema njihovom vjerovanju, kontrolira sekularna ili demonska sila.

U teorijskom smislu „Mandat sedam gora“ dio je dominionizma — skupine krajnje desničarskih kršćanskih političkih ideologija koje nastoje uspostaviti državu kojom upravljaju kršćani, a koja se temelji na njihovu shvaćanju biblijskog zakona. Biblijska osnova pokreta izvedena je iz Otkrivenja 17:1–18, gdje deveti stih glasi: „Ovdje je um koji ima mudrost. Sedam glava su sedam gora.“

Sljedbenici vjeruju da ispunjavanjem Mandata sedam gora mogu uspostaviti Božje kraljevstvo na zemlji i dovesti do posljednjih vremena.

U takve ideje spada i kršćanski nacionalizam — uvjerenje da Sjedinjene Američke Države jesu i trebaju biti eksplicitno kršćanska nacija. Stručnjaci tu ideologiju promatraju kao kontinuum koji se kreće od relativno mainstream kulturnog konzervativizma do ekstremne vjerske supremacije.

Kršćanskom desnicom godinama su dominirale skupine poput Moralne većine. Nakon dviju izbornih pobjeda Baracka Obame i presude Vrhovnog suda SAD-a u slučaju Obergefell v. Hodges 2015. godine, kojom su legalizirani istospolni brakovi diljem zemlje, kršćanski konzervativci osjećali su razočaranje i frustraciju, uvjereni da su njihovi napori bili uzaludni.

Unatoč povremenim sumnjama, kršćanska se desnica ponovno uzdiglaizborom Donalda Trumpa za predsjednika, što joj je dalo novi zamah i entuzijazam.

Nova apostolska reformacija (NAR)

Posebno je na značaju dobila Nova apostolska reformacija (NAR) — organizacija bez jasne strukture, ali utjecajan karizmatski kršćanski pokret koji dijeli sličnosti s pentekostalizmom. NAR se zalaže za suvremene apostole i proroke koji će voditi konzervativne kršćane u pretvaranju SAD-a u Kristovu vlast na Zemlji, a „Mandat sedam gora“ jedan je od ključnih aspekata njihova učenja.

Lideri NAR-a, koji su se brzo povezali s Trumpom i MAGA pokretom, imali su viziju društvenih promjena i društvenog osvajanja koja je bila mnogo agresivnija od tradicionalnih okvira vjerske desnice.

S rastom Trumpova utjecaja, ta je vizija postajala sve politički moćnija za njezine predstavnike — uključujući i Charlieja Kirka, koji je usvojio teorije i jezik povezan s NAR-om.

Charlie Kirk kao mučenik kršćanskog pokreta

Kroz neke Kirkove govore provijavao je naglasak na preuzimanju pozicija moći od strane kršćana i promicanju takvih vrijednosti. Njegovo ubojstvo 10. rujna ove godine, tijekom obraćanja publici na kampusu Sveučilišta Utah Valley (UVU), dodatno je skrenulo pozornost na školu i širi kršćanski pokret kojem je pripadao.

Kirk je bio evangelički kršćanin od djetinjstva, ali je ranije u karijeri izražavao nelagodu prema politizaciji svojih vjerskih stavova. To se promijenilo tijekom vrhunca pandemije, kada je upoznao nekoliko karizmatskih pastora megacrkava koji su prosvjedovali protiv lockdowna i strogih propisa.

Turning Point USA i suradnja s Crkvom

Počeo je širiti ideje pod utjecajem NAR-a, uključujući i „Mandat sedam gora“. Njegov pokret Turning Point USA, osnovan 2012. kao organizacija za slobodno tržište, slična pokretu „Tea Party“ s kraja 2000-ih, postupno je počeo surađivati s crkvama te se u razdoblju prije njegova ubojstva približio idejama povezanim s kršćanskom desnicom.

Ostaje pitanje je li ta simbioza bila tek iskorištena prilika koja se otvorila u Americi ili je imala čvrstu ideološku podlogu. Kirkova osobna transformacija bila je drastična — od izjave iz 2018. da je „važno da kršćani poštuju odvojenost crkve i države“ do kasnijeg poricanja da takva odvojenost uopće postoji u američkom ustavu.

Njegov meteorski uspon bio je, na neki način, mikrosvemir uspona kršćanskog nacionalizma u vrijeme Trumpova političkog uspjeha.

Kirka, kojega kršćanski nacionalisti opisuju kao mučenika njihova pokreta, povezivalo se s doktrinom „Mandata sedam gora“, iako se sam prema njoj nikada jasno nije odredio. Ipak, na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC) 2020. godine, Kirk je pohvalio Trumpa rekavši: „Napokon imamo predsjednika koji razumije sedam planina kulturnog utjecaja“ — što je bilo jedno od najupečatljivijih spominjanja tog koncepta u konzervativnom mainstreamu.

Kirk je također prisustvovao konferencijama posvećenima toj doktrini, pa se stječe dojam da je pokušavao suptilno popularizirati kršćansko-nacionalističke ideje, izbjegavajući njihove negativne konotacije. Čini se da mu je više stalo bilo do ujedinjenja konzervativnih kršćana nego do predstavljanja određene frakcije ili denominacije.

Plan za uništenje američke demokracije?

Autor i znanstvenik Matthew Bodie, profesor retorike na Sveučilištu Sjeverne Georgije, napisao je knjigu „Mandat sedam gora: Razotkrivanje opasnog plana za kristijanizaciju Amerike i uništenje demokracije“, objavljenu 30. rujna ove godine.

Knjiga se u nekoliko navrata dotiče utjecaja organizacije Turning Point USA i njezina osnivača Charlieja Kirka, koje autor smatra nasljednicima doktrine sedam gora.

U njoj opisuje strategije pokreta, navodeći da se „pristalice pokreta okreću korištenju vaučera kako bi uzimali javni novac i koristili ga za pohađanje privatnih škola“, te da rade na tome da popune lokalne školske odbore osobama koje podržavaju takve ciljeve.

"Nisu zainteresirani za pregovore"

Prema njegovim riječima, bijeli evangelički pokret trenutno djeluje na institucionalnim razinama na kojima progresivni pokret nije prisutan. „Oni ne djeluju na državnoj razini ili razini zajednice. Progresivni kršćani žele uključiti nekršćane u svoje pluralističke ideje. Ljudi koji slijede doktrinu 'Mandata sedam gora' nisu zainteresirani za pregovore.“

U knjizi se objašnjava da se borba protiv Sotone ne vodi kroz pojedince, već kroz Crkvu i širi nacionalni korpus. Autor priznaje da ne zna jesu li sljedbenici za kralja, ali zaključuje da „vole predsjednika Trumpa jer on provodi njihovu agendu“. Knjiga se dotiče i ideja osnivanja novih gradova ili preuzimanja lokalnih samouprava i školskih odbora, kako bi gradovi s kršćanskim vođama postali „kršćanski po dekretu“.

„Možda će iskoristiti demokraciju da bi to postigli, ali u konačnici su antidemokratski jer ne žele da ostatak građana sudjeluje u vlasti“, napisao je Bodie.

Ideologija koja postaje mainstream

Ovakva i slična vjerovanja odavno više nisu na marginama američkog društva — moglo bi se reći da postaju mainstream. Njihov je utjecaj sve snažniji kroz evangeličke crkve, podcaste, YouTube videozapise i političke mreže.

Teško je doći do točnih podataka o tome koliko crkava pripada Novoj apostolskoj reformaciji, no procjene sugeriraju da oko tri milijuna ljudi u SAD-u pohađa crkve koje otvoreno slijede vođe NAR-a. Istodobno, „Mandat sedam gora“ ne ovisi o centraliziranom vodstvu ili formalnim institucijama, nego se organski širi putem društvenih mreža, prijenosa uživo, sastanaka i radionica.

Razumijevanje ove i sličnih doktrina ključno je za razumijevanje dinamike suvremenih nastojanja da se vlada i kultura usklade s određenom vizijom kršćanskog autoriteta i utjecaja — po koju cijenu i kako, u današnjoj turbulentnoj Americi, tek ostaje za vidjeti.