Što Putin zaista traži? Ovo su četiri verzije zahtjeva unazad tri dana

Trumpova administracija u raskoraku oko Putinovih uvjeta

Od 6. kolovoza administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa opisala je zahtjeve Vladimira Putina za prekid vatre u Ukrajini čak četiri različita puta, ostavljajući veliku dozu nejasnoće oko ruskih stvarnih namjera.

Izvještaji vodećih svjetskih medija – BILD-a, Wall Street Journala, Bloomberg-a i Kyiv Independenta – daju kontradiktorne slike o tome što je Putin tražio, što je američki izaslanik Steve Witkoff razumio i što je Trump kasnije prenio europskim i ukrajinskim čelnicima.

Jedina konstanta: Donjeck

U svim verzijama ponavlja se samo jedan element – Putin traži da se Ukrajina povuče iz dijelova Donjecke oblasti koje još drži, što bi značilo predaju ključne “fortifikacijske zone” izgrađene od 2014., bez ikakvih sigurnosnih jamstava. Ta obrambena linija sprječava brzi ruski prodor prema zapadu; njezin gubitak otvorio bi put za novi napad prema Harkivu i Dnjepropetrovskoj oblasti, javlja Institute of War.

Zbrka oko dodatnih uvjeta

BILD tvrdi da je Witkoff pogrešno shvatio Putinovu ponudu i mislio da Rusija nudi povlačenje iz Zaporižja i Hersona, dok je zapravo tražila ukrajinsko povlačenje iz Donjecka.

WSJ prenosi da je Trump, nakon brifinga od Witkoffa, 6. kolovoza rekao europskim i ukrajinskim čelnicima da bi Putin povukao vojsku iz Hersona i Zaporižja u zamjenu za Donjeck – no Witkoff je to već 7. kolovoza “povukao” i rekao da je jedina ponuda povlačenje Ukrajine iz Donjecka.

Kyiv Independent navodi da je Putin navodno ponudio i povlačenje iz dijelova Harkivske i Sumske oblasti kao “gestu dobre volje” – no i to bi bilo u zamjenu za predaju Donjecka.

Bloomberg dodaje još oštriju verziju: Ukrajina bi morala prepustiti cijele Donjeck i Luhansk te priznati aneksiju Krima, a zauzvrat bi se “zamrzla” linija fronte u Hersonu i Zaporižju.

Ukrajinsko-europski protupredlog

U jeku zbrke oko Putinovih zahtjeva, Ukrajina i europski saveznici 9. kolovoza iznijeli su protuprijedlog na sastanku u Londonu s američkim potpredsjednikom JD Vanceom:

1. Potpuni prekid vatre prije ikakvih razgovora o teritoriju.
   
2. Reciprocitet – svako povlačenje s jedne strane mora biti praćeno povlačenjem s druge.
   
3. Sigurnosna jamstva – konkretno, spominje se i potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u.
   

Prijedlog je finski predsjednik Alexander Stubb istog dana prenio Trumpu, a podržali su ga čelnici Velike Britanije, Francuske, baltičkih država i Rumunjske.

Sastanak u Aljasci – simbolika i ruska retorika

Moskva je pozdravila najavu sastanka Trump–Putin 15. kolovoza na Aljasci, a ruski dužnosnici iskoristili su priliku za ponavljanje narativa o “povijesnim ruskim pravima” na tu američku saveznu državu.

Ruski pregovarač Kirill Dmitriev opisao je Aljasku kao “Amerikanku ruskog podrijetla” te podsjetio na rusku vojnu i gospodarsku prisutnost prije prodaje SAD-u 1867. godine. Ruski političari i propagandisti su i ranije javno sugerirali da bi SAD trebao “vratiti” Aljasku.

Nastavak rata i unutarnja previranja

Ukrajina je 9. kolovoza dronovima pogodila skladište iranskih Shahed letjelica u Tatarstanu, a dan ranije izvela sabotažu na vojnoj bazi u Krasnodarskom kraju.

Ruski vojni blogeri tvrde da je general Alexander Lapin smijenjen s čela Sjeverne skupine snaga te da ga je zamijenio general Jevgenij Nikiforov, blizak zamjeniku ministra obrane Yevkurovu. Lapin je dugo bio na udaru kritika zbog neuspjeha u sjevernoj Ukrajini, javlja Institue of War.