Japanski potres izazvao bi i puno veću tragediju da se svi u sustavu ne pridržavaju vrlo strogih pravila. Može li tako i Hrvatska?
Potres za Novu godinu u Japanu 30-ak je puta bio jači od onog na petrinjskom području prije tri godine. Iako razoran brojne zgrade ostale su na mjestu, da se tlo tako treslo u Zagrebu grad bi bio razoren, a žrtve nesagledive, kažu naši sugovornici. U čemu je razlika?
“Japanci misle i brinu za to. Za kuću je dosta bitno da je taj temelj elastičan. Mi smo dosta tog zdravog razuma pogubili po putu u toj našoj arhitekturi koja je postala nekakva komercijalna djelatnost, oslanjamo se na mehaničke benefite”, objasnio je Krešimir Rogina, arhitekt.
Olakotna okolnost je da je po seizmičkim kartama maksimalni mogući potres za zagrebačko područje magnitude 6.5, a za Dalmaciju 7. No, ni to nije malo, rane od potresa 2020. itekako su još vidljive.
Jedno od aktivnih gradilišta je gradilište državnog arhiva koje se obnavlja sukladno Zakonu o obnovi zgrade na trećoj razini. Maksimalna razine zaštite je četvrta kategorija za zgrade koje ne bi smjele uopće pretrpjeti oštećenja.
“I to se obnavljaju zgrade kritične infrastrukture kao što su bolnice, policijske postaje i vatrogasni domovi. Na razini tri se obnavljaju sve javne građevine, stambene i privatne kuće, primjerice sve kuće na Banovini. Razina tri je 75 posto otpornosti na najjači mogući potres”, istaknuo je Krunoslav Komesar, potpredsjednik Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja.
Mnogi se građani nakon svih potresa pitaju žive li u sigurnim zgradama i kućama. Ako u svojim zidovima i stropovima imate željeznu armaturu i betonsku jezgru koja je trebala biti ugrađena po standardima, straha nema.
“Zašto je betonska jezgra bitna u protupotresnoj gradnji? Služi za preuzimanje većeg dijela potresne sile, ako se ispravno poveže s horizontalnom konstrukcijom ona će preuzeti veći dio potresa na sebe”, rekao je Krešimir Tarnik, projektant konstrukcije.
Gotovo 100 tisuća stanova u Zagrebu građeno je prije 1964. godine, odnosno prije potresa u Skopju i novih sigurnosnih pravila. Japanska pravila nalažu da se sve zgrade oštećene u potresu moraju iznova graditi, no mi smo daleko od takvog scenarija.
“Radi se jednostavno o tome da smo mi premala zemlja s prevelikim zahtjevima. Mi nismo u mogućnosti to sve odjednom izgraditi i to se sada vidi, gradilišta su na svakom koraku iako se čini da se ništa nije popravilo, ali je je 10 tisuća zgrada obnovljeno u Zagrebu i Petrinji”, kazao je Komesar.
“Ja ne mislim da ljudi trebaju živjeti u strahu, ali mislim da trebamo zaista voditi računa o novoj izgradnji. Tom se nije pristupilo na adekvatan način. Naše iskustvo iz ovog potresa bi trebalo biti da imamo jasan zakon kako postupati u slučaju takvih elementarnih nepogoda, što raditi i biti pripremljen”, istaknula je Anka Mrak Taritaš, saborska zastupnica Glas i bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja.
Jedino strogo poštovanje pravila može nas ubuduće zaštititi od ovakvih nepogoda. A to znači poštovanje protupotresnih pravila, ali i uvažavanje prirode, izbjegavanje klizišta građevina, da se objekti ne grade na područjima klizišta, a geološka i seizmološka ispitivanja su nužna prilikom gradnje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare