Brojčana nadmoć Rusije na bojištima u Ukrajini mogla bi početi opadati do kraja ove godine, predviđa ugledni vojni analitičar Michael Kofman. U intervjuu za američki magazin Intelligencer, Kofman je istaknuo da se ruska vojska suočava s ozbiljnim logističkim i operativnim ograničenjima, a ona bi mogla oslabiti njezinu sposobnost vođenja rata

Kofman, stručnjak za rusku vojsku i suradnik u zakladi Carnegie Endowment for International Peace, naglasio je da iako Rusiji još uvijek ne prijeti potpun nestanak ljudstva i opreme, njezina ofenzivna sposobnost slabi, što bi moglo donijeti predah ukrajinskim snagama.

Rusija pod pritiskom, Ukrajina traži predah

Tijekom sukoba Rusija je uspjela održati pritisak na Ukrajinu zahvaljujući brojčanoj nadmoći, tj. koristeći znatno više ljudstva i vojne opreme na istočnom frontu. Moskva se, tvrdi Kofman, oslanja na taktiku iscrpljivanja ukrajinskih snaga, šaljući veći broj vojnika na bojišta, što joj je omogućilo polagano napredovanje. No takav model nije održiv na dulji rok.

‘Rusija sada trpi vrlo značajna ograničenja’, rekao je Kofman. ‘A ta prednost koju su imali na bojnom polju vjerojatno će se smanjiti kako ulazimo u ovu zimu i gledamo dalje prema 2025.’

Unatoč tomu, Kofman ne vjeruje da će Rusija uskoro ostati bez vojnika ili opreme, ali tvrdi da neće moći zadržati trenutni tempo ofenzive na neodređeno vrijeme. To bi moglo donijeti nadu Ukrajini, suočenoj s polaganim, ali brutalnim napredovanjem ruskih snaga na istoku, prenosi Business Insider.

Istrošena sovjetska oprema

Jedan od ključnih razloga za Kofmanovu prognozu u pogledu ruske vojne budućnosti leži u velikim gubicima vojne opreme. Kako bi nadoknadila te gubitke, Moskva se sve više oslanja na sovjetsko oružje i zalihe preostale iz prošlih desetljeća. No ni te zalihe nisu neograničene, prenosi Tportal.

‘Rusija troši svoju sovjetsku zaostavštinu, a njezina stopa proizvodnje opreme prilično je niska u usporedbi s brojkama onog što su izgubili na bojištu’, objašnjava Kofman.

Zbog toga se Rusi moraju prilagođavati novim taktikama da bi smanjili svoje gubitke, što im smanjuje sposobnost za postizanje bilo kakvih operativno značajnih proboja. To znači da bi ruska vojska mogla biti prisiljena na defenzivniji pristup jer joj ponestaje napredne opreme potrebne za vođenje velikih ofenzivnih operacija.

Kriza u regrutaciji

Osim problema s opremom, Kofman također upozorava na probleme s regrutacijom vojnika. Rusija je tijekom rata ponudila velike novčane bonuse i druge povlastice da bi privukla nove vojnike, no čini se da ni to neće biti dugoročno održivo.

Da bi nadoknadila gubitke na bojištu, Moskva je nudila visoke bonuse, a oni su u srpnju bili usporedivi s onima koje daje američka vojska. No kako su ruske prosječne plaće znatno niže nego u SAD-u, takve isplate vrše ogroman pritisak na državni proračun.

‘Jasno je da pri ovoj stopi gubitaka ruska kampanja regrutiranja na ugovor ne može držati korak’, rekao je Kofman. Iako to ne znači da će Rusiji odmah ponestati ljudstva, analitičar ističe da su problemi u regrutaciji sve očitiji.

Britansko ministarstvo obrane nedavno je objavilo izvještaj u kojem se navodi da je Rusija pretrpjela najveću dnevnu stopu gubitaka od početka rata, a procjenjuje se da će tijekom zime gubiti oko 1000 vojnika dnevno. Takva stopa gubitaka mogla bi ozbiljno oslabiti sposobnost Moskve da održava sadašnji tempo operacija.

Ekonomija na ratnim temeljima

Još jedan izazov s kojim se suočava Rusija dugoročna je održivost njezine ratne ekonomije. Od početka rata predsjednik Vladimir Putin usmjerio je ekonomiju prema vojnoj proizvodnji, a prema najnovijim nacrtima proračunskih dokumenata, očekuje se da će oko 40 posto ukupnog proračuna biti potrošeno na vojsku i nacionalnu sigurnost.

Unatoč međunarodnim sankcijama, rusko gospodarstvo zabilježilo je rast od 3,6 posto u 2023. godini, što je Putinova administracija predstavila kao dokaz otpornosti gospodarstva. No stručnjaci upozoravaju da bi, ako rat završi ili se proizvodnja uspori, ruski obrambeni sektor mogao izgubiti ulogu motora ekonomskog rasta, što bi zemlju moglo gurnuti u recesiju, prenosi Tportal.

Ukrajinska borba za opstanak

S druge strane, ni Ukrajina nema zajamčenu stabilnost na bojnom polju. Kijev i dalje ovisi o zapadnim saveznicima koji šalju vitalno oružje i opremu, a mobilizacija novih vojnika ne ide uvijek po planu. Ukrajinska vojska, iako motivirana i odlučna, suočava se s izazovima u održavanju dovoljnog broja vojnika i opreme.

Ipak, Kijev radi na razvoju svoje obrambene industrije. Ukrajina sada proizvodi vlastite projektile, artiljerijske sustave te niz kopnenih, morskih i zračnih dronova. Ovaj razvoj mogao bi dugoročno osnažiti ukrajinske obrambene sposobnosti, no ključan faktor ostaje stalna podrška sa Zapada.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.