Švedska je u četvrtak predstavila zakon kojim pooštrava pravila za trajna useljenja u zemlju, a trajnima proglašava privremene mjere, uvedene tijekom migracijske krize 2015. radi ograničenja prihvata izbjeglica.

Plan zakona socijaldemokratske vlade udružene sa Zelenima, treba zamijeniti privremeni zakon na snazi od 2016. i produžen 2019. zbog nepostizanja konsenzusa o trajnom zakonu.

Prema planu, izbjeglice bi dobile trogodišnju dozvolu boravaka koja može postati stalna dozvola boravka ako ispune određene zahtjeve poput znanja švedskoj jezika i dostatnih prihoda.

Švedska prihvatila najviše izbjeglica 2015.

U odnosu na svoje stanovništvo, Švedska je zemlja Europske unije koja je prihvatila najviše izbjeglica 2015. s više od 160.000 dolazaka, među kojima su brojni Sirijci.

U deset godina, zemlja s 10,3 milijuna stanovnika je pružila azil i omogućila spajanja obitelji za 400.000 ljudi, prema podacima imigracijskih centara.

Dok raste protuimigracijska stranka Švedski demokrati, glavne švedske stranke, među kojima socijaldemokrati na vlasti, napravile su u posljednjih pet godina zaokret prema strožoj politici što je rezultirao smanjenjem broja dozvola boravka.

Uz strožu politiku, “Švedska više nije mamac za tražitelje azila”

“Uz taj plan, Švedska više nije mamac za tražitelje azila kao što je bila 2014. i 2015.”, izjavio je socijaldemokratski ministar za pitanja migracija, Morgan Johansson.

On je u četvrtak branio plan koji “dugoročno jamči održivi regulatorni okvir i osigurava da načelo ograničenih dozvola boravka ne izazove nerazmjerne učinke”.

“Ta temeljna pravila su sukladna onima u većini drugih zemlja Europske unije”, rekao je na konferenciji za novinare.

U novom zakonu će postojati i obveza osiguranja potreba članova obitelji tijekom podnošenja zahtjeva za spajanje obitelji, koja je uvedena privremenim zakonom.

Godinu i pol prije parlamentarnih izbora u rujnu 2022., čelnik protuimigracijske stranke Švedski demokrati (SD) Jimmie Åkesson kritizirao je odredbu u korist maloljetnika bez pratnje, kojima će biti dopušteno da se nastave školovati i bit će pokriveni “humanitarnom zaštitom”.

Sadašnji privremeni zakon, produžen 2019., istječe ovog ljeta. Novi zakon treba stupiti na snagu u srpnju nakon izglasavanja u parlamentu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.