Golema ukrajinska brana kod Nove Kahovke srušena je u utorak u misterioznom incidentu. Analize su krenule u tri smjera, ali najizglednije je da iza rušenja stoji Rusija.
Samo dan nakon što su Ukrajinci, po svemu sudeći, konačno pokrenuli svoju dugo očekivanu protuofenzivu, odjeknula je vijest da je srušena golema brana kod Nove Kahovke, grada na južnoj strani rijeke Dnjepar koji je i dalje pod ruskom okupacijom.
Paralelno sa snimkama neizmjerne bujice koja se sručila nizvodno prema Hersonu te s izvještajima o posljedicama ove ljudski uzrokovane poplave, krenula je još jedna serija međusobnih optužbi po ustaljenom obrascu: Ukrajina i njeni saveznici krive Rusiju, Rusija i njeni pobornici krive Ukrajinu.
Ukrajinci tvrde da je ruska vojska raznijela u zrak branu nakon što ju je krajem prošle godine preventivno minirala, ali trenutno ne znamo sa sigurnošću je li brana zaista dignuta u zrak eksplozivom. Ruske okupacijske vlasti tvrde pak da su ukrajinske snage uništile branu topničkim ili raketnim udarima, kao što su ih optuživale prošle jeseni, no ni za to sada nisu ponudili nikakve dokaze, a na fotografijama i snimkama uništene brane ne vide se krateri tipični za raketne udare.
Prvi scenarij: Rusi su raznijeli branu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski okrivio je “ruske teroriste” za sabotažu i poručio im da “neće moći zaustaviti Ukrajinu ni vodom ni projektilima”. U naknadnoj izjavi precizirao je da su Rusi minirali branu i potom je raznijeli “iznutra” oko 3 sata ujutro u utorak. I lokalni stanovnici počeli su na društvenim mrežama objavljivati da su čuli veliku eksploziju baš u vrijeme kada je brana probijena.
Dvoje stanovnika Nove Kahovke također je posvjedočilo je za Guardian da su čuli glasne eksplozije oko 2 sata ujutro, uz zvuk vode koji se čuo uskoro nakon toga.
Ni Ukrajinci zasad nisu predstavili dokaze ruske krivnje, iako je predsjednik Ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost, Oleksij Danilov, ustvrdio da ima obavještajne podatke prema kojima je miniranje izvela ruska 205. motorizirana motostreljačka brigadi. Navodna prepiska pripadnika te brigade o planovima miniranja iz listopada sad je procurila i na društvene mreže.
A inženjerski i vojni stručnjaci s kojima je New York Times razgovarao slažu se s njihovom verzijom događaja i ocjenjuju da je namjerna detonacija unutar brane najvjerojatniji uzrok. Strukturalno propadanje ili izvanjski napad su moguća, ali manje vjerojatna objašnjenja, dodali su, objašnjavajući kako bi eksterni pogodak projektila zahtijevao daleko veću količinu eksploziva da poluči efekt usporediv s internom detonacijom.
“Raketni udar ne bi prouzročio takvo razaranje jer je ova elektrana izgrađena da izdrži atomsku bombu”, konstatirao je pak Ihor Sirota, direktor državne tvrtke Ukrhidroenergo: “Jasno je: čula se eksplozija iz unutrašnjosti (električne) stanice i stanica se prepolovila.”
Američki dužnosnici također su za NBC potvrdili da prema njihovim obavještajnim podacima upravo Rusija krivac za rušenje brane.
30 metara visoka i 3 kilometra duga brana imala je na svom vrhu cestu koja je predstavljala posljednji most preko Dnjepra na jugu zemlje. Neki analitičari spekuliraju da su Rusi možda htjeli uništiti samo tu cestu S obzirom da je upravo Dnjepar trenutna crta razgraničenja, jasno je kome je taj most više trebao – onoj strani koja je pripremala ofenzivu.
Jedine druge opcije za ukrajinsku ofenzivu su visoko rizični desant preko ove goleme rijeke ili ograničavanje vojnih akcija na dio zemlje istočno od Dnjepra. Andrij Zagorodnjuk, savjetnik u ukrajinskom ministarstvu obrane, priznao je da ovo “prekida svaku nadu da će kijevske trupe moći pokrenuti uspješan napad preko rijeke”, priznajući tako da desant nije realna opcija.
Isto tako, jasno je da to predstavlja znatno olakšanje za stranu koja se brani i, barem na kratki rok, želi zadržati osvojeni teritorij jer je potpuno istrošila svoje ofenzivne kapacitete. Stoga je sasvim moguće da je ovo bila “histerična reakcija” ruskih snaga u strahu od napada, kako tvrdi ukrajinska vojska. Tog su dana Ukrajinci krenuli u proboj na istočnoj fronti, ali plauzibilno je da su Rusi očekivali napad i u Hersonskoj oblasti.
A ruski vojnik i ratni blogerJehor Guzenko se na društvenoj mreži Telegram pohvalio raznošenjem brane.
“Rekao sam vam da ćemo dići branu u zrak… neki od vas su rekli da se to neće dogoditi… ali sada vidite. S taktičke točke gledišta to znači da je ruta preko rijeke Dnjepar zatvorena za ukrajinsku vojsku”, govori Guzenko u videoporuci, blaženo nesvjestan ili ravnodušan prema činjenici da ide protiv službenog narativa Moskve.
“Ako evakuacija (rusih snaga) prođe dobro i bez gubitaka, onda možemo dignuti u zrak sve jebene brane na rijeci Dnipro ako nam to jebeno odgovara”, nije propustio zaprijetiti.
Drugi scenarij – Ukrajinci su uništili branu
I ruski gradonačelnik Nove Kahovke Vladimir Leontjev proglasio je ovo “terorističkim napadom”, ali onim ukrajinskim, naravno.
Znakovito je, također, da je ruska strana u istom danu nekoliko puta promijenila narativ o incidentu – uključujući samog Leontjeva koji je, kako podsjeća ukrajinski nezavisni novinar Volodimir Tretjak, još u utorak u 6 ujutro demantirao vijest da je brana raznesena i tvrdio je da ne zna zašto vodostaj raste. Niti sat vremena kasnije, optužio je Ukrajince za granatiranje brane.
Vladimir Rogov, ruski okupacijski dužnosnik u Zaporoškoj oblast, rekao je pak da se brana srušila zbog ranijih oštećenja i pritiska vode, što je prenijela ruska državna novinska agencija TASS.
“Govorimo o namjernoj sabotaži ukrajinske strane”, izjavio je na kraju glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. O kakvoj sabotaži govori, nije objasnio, ali teško da je mislio na raketni udar.
A okupacijski guverner Hersonske oblasti Vladimir Saldo u međuvremenu je pred kamerom uvjeravao javnost da je “sve u redu u Novoj Kahovki”, dok se iza njega vidila poplavljena gradska vijećnica.
I ruske i ukrajinske vlasti sada su zauzete evakuacijom i spašavanjem pogođenih stanovnika, iako mnogi stanovnici pod ruskom okupacijom tvrde da su prepušteni sami sebi. Stručnjaci navode da je zbog slegnutosti lijeve obale Dnjepra i plavljenje intenzivnije na toj, dakle ruskoj strani. Gradić Oleški na toj obali potpuno je pod vodom.
Bujica je usto, prema nekim izvještajima već otplavio ruske obrambene fortifikacije na prvoj crti, kao i minska polja koja su postavili za zaustavljanje ukrajinske ofenzive.
Rezervoar hidroelektrane Nova Kahovka, koji je sadržavao oko 18 kubičnih kilometara vode, opskrbljuje gotovo dva milijuna stanovnika Krimskog poluotoka pitkom vodom. Isto tako, snabdijeva nuklearnu elektranu Zaporižja, inače najveću u Europi, vodom za rashlađivanje njenih reaktora. I Krim i dio Zaporižje na kojem se nuklearka nalazi su pod ruskom okupacijom, a Moskva ih je i formalno anektirala 2014. i 2022.
Rezervoar opskrbljuje Krim pitkom vodom preko kanala koji su Ukrajinci prethodno blokirali zbog ruske okupacije, kao i nuklearnu elektranu Zaporižja, inače najveću u Europi, sjeverno od brane. Generalni direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafael Grossi upozorio je na opasnost koja prijeti nuklearnim reaktorima u slučaju dulje nestašice vode, ali i dodao da nema neposredne opasnosti jer NE Zaporižja ima alternativne izvore vode.
Sve upućuje na to da će ruski okupatori ipak više izgubiti probijanjem brane nego ukrajinski, što povlači pitanje – jesu li ovi potonji ipak imali više interesa za sabotažu?
Osim što bi to značilo da su spremni riskirati optužbe za ratni zločin i uništiti vlastite gradove i sela, a potom lagati o tome, vrijedi ponoviti da ovaj preokret nači da ukrajinsko teško naoružanje neće moći preko Dnjepra do daljnjega, bar dok se voda ne slegne i poplavljeno tlo ne osuši.
Bilo kako bilo, neposrednu štetu od ovog beskrupuloznog čina najviše osjećaju deseci tisuća stanovnika koji još žive između Nove Kahovke i Hersona, odnosno delte Dnjepra.
Njihove kuće, obrti, štale i oranice nestaju pod vodom, baš kao i ceste, pa i stadioni i gradske vijećnice. Mreža kanala za navodnjavanje možda je i nepovratno uništena. A Kijev javlja da je oko 150 metričkih tona nafte također iscurilo iz mašinerije za branu.
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova zatražila da incident bude predmet “proučavanja, istraživanja i istrage širom sveta”, tvrdeći da su optužbe na račun Rusije dio “psihološkog rata”.
U hipotetskom slučaju takve međunarodne istrage, otegotna okolnost za ukrajinsku stranu mogla bi biti i sumnja američke obavještajne zajednice da je ukrajinska vojska imala detaljan plan sabotaže rusko-njemačkog plinovoda Sjeverni tok, barem tri mjeseca prije nego je zaista i raznesen, ali bez znanja i odobrenja Zelenskog. To je bombastično otkriće u utorak objavio Washington Post.
U međuvremenu se i njemački istražitelji usredotočili na skupinu Ukrajinaca koja je navodno jahtom otplovila iz Hamburga do mjesta sabotaže u Sjevernom moru. Teorija da su sabotažu zapravo izveli američki specijalci, koju zastupa Kremlj i koju je američki novinar Seymour Hersh razradio u svom kontroverznom izvještaju u veljači, u međuvremenu je pala u drugi plan.
Kritičari ukrajinskih vlasti, koji pokušavaju poistovjetiti odgovornost Rusije i Ukrajine u nedvosmislenoj agresiji prve na drugu, sada mogu reći – eto, ako su Ukrajinci raznijeli Sjeverni tok, sigurno su raznijeli i branu u Novoj Kahovki.
Ali plinovod kojim Rusija opskrbljuje treće zemlje, čak i ako bude dokazano da ga je Ukrajina raznijela, bitno je drugačija meta od brane u samoj Ukrajini čije razaranje jamči humanitarnu i ekološku i katastrofu, uz neprocjenjivu ekonomsku štetu. Ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba proglasio je rušenje brane “ekocidom” i “gnjusnim ratnim zločinom”.
Među onima koji su požurili opravdati Rusiju i okriviti Ukrajinu za raznošenje vlastite brane je, predvidljivo, Tucker Carlson, donedavni voditelj američkog Fox Newsa. On se u novoj emisiji na Twitteru pozvao na članak Washington Posta iz prosinca prema kojem je ukrajinski general Andrij Kovalčuk izveo “testni udar” američkim raketnim sustavom HIMARS na ustavu brane, kako bi provjerio može li na takav način izazvati kontrolirano podizanje vodostaja koje neće izmaći kontroli. Objasnio je da je test bio uspješan, ali da je na kraju odustao od takvog drastičnog poteza.
Carlsonu je ovo bio dovoljan dokaz da je Zelenski, kojeg je u neskriveno antisemitskom tonu opisao kao “znojnog i štakorskog komičara koji je postao oligarh” i koji “progoni kršćane”, dao dići branu u zrak. Prigodno je zaboravio spomenuti da je Zelenski tada upozoravao na rusko miniranje brane i apelirao na međunarodnu zajednicu da ne dopusti Rusiji da ju raznese, upravo zbog toga što bi “rušenje brane značilo bi katastrofu velikih razmjera”, kako je tada rekao.
Za mnoštvo njegovih obožavatelja, koje dijeli njegov animozitet prema Zelenskom i zemlji koja se bori za vlastiti opstanak, to će također biti dovoljan dokaz.
Treći scenarij – brana se urušila zbog prethodnog oštećenja
Postoji, međutim i treći scenarij – da ni Rusi ni Ukrajinci nisu namjerno razorili branu, već da je ona popustila pod pritiskom vrlo visoke razine vode i prethodnih oštećenja.
Satelitske snimke koje je objavila američka tvrtka Maxar Technologies pokazuju da je brana bila oštećena dan prije nego je potpuno srušena. Na snimci se jasno vidi oštećenje ceste na vrhu.
Također, stanovnici obližnjeg sela prošlog su se mjeseca žalili na lokalnu poplavu za koju su okrivili rusko upravljanje branom, tvrdeći u razgovoru za Reuters da je razina vode počela rasti u travnju, ponekad i do 30 cm dnevno, te da je od tada ostala povišena.
Gregory Baecher, član američke Nacionalne inženjerske akademije, naglasio je da je “apsolutno moguće” da se brana sama uruši, ali da ovo rušenje definitivno “izgleda sumnjivo’.”
U širem kontekstu vrijedi podsjetiti da je i SSSR, čije naslijeđe režim Vladimira Putina spremno svojata, 1941. raznioupravo branu preko Dnjepra. I tada je to napravio kako bi zaustavio napredovanje snaga koje su tada bile u ofenzivi, onih nacističke Njemačke. Poplava koja je nastala odnijela je tisuće života s obje strane rijeke.
A tu je i jedan mnogo noviji i relevantniji presedan. Kako je za Yahoo News podsjetio Mikola Bjeleškov, znanstveni suradnik na ukrajinskom Nacionalnom institutu za strateške studije, “tijekom protuofenzivne operacije u Harkivu, Rusi su uništili branu iznad akumulacijskog jezera Oskil”.
Sabotaža tada nije zaustavila uspješnu ukrajinsku protuofenzivu. No ulozi i razmjeri uništenja danas su daleko veći, a ishod neizvjesniji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
