Rat u Ukrajini ulazi u treću kalendarsku godinu. Linije bojišnice gotovo da se nisu pomicale u posljednjih nekoliko mjeseci, no može li se tijek rata promijeniti u 2024.?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da proljetna ofenziva njegove zemlje nije bila uspjeh kakvom se nadao. Rusija još uvijek kontrolira oko 18% Ukrajine.
BBC je pitao tri vojna analitičara kako bi se sukob mogao odvijati u sljedećih 12 mjeseci.
“Izgledi za kraj rata u Ukrajini i dalje su dosta loši. U usporedbi s ovim vremenom prošle godine, Vladimir Putin je jači, politički više nego vojno.
Situacija ostaje neizvjesna
Situacija na bojišnici ostaje neizvjesna. Čini se da je ukrajinska zimska ofenziva zaustavljena, ali nema ni ruskog iskoraka. Ishod više nego ikad ovisi o političkim odlukama koje se donose miljama daleko od središta sukoba, u Washingtonu i Bruxellesu.
Impresivna demonstracija jedinstva Zapada prikazana 2022., koja je trajala tijekom 2023., počinje se kolebati.
Američki paket obrambene pomoći je talac onoga što je predsjednik Biden s pravom nazvao “sitnom politikom” u Washingtonu. A budućnost ekonomske pomoći EU naizgled ovisi o stajalištu Mađarske.
Oklijevanje u prijestolnicama Zapada ohrabrilo je Putina. Njegovi nedavni javni nastupi i prkosne izjave pokazuju da, što se njega tiče, Rusija može dugo ovako. Dakle, hoće li Zapad imati snage i izdržljivosti nastaviti se suprotstavljati njemu i svemu što on predstavlja?
Odluka EU da otvori pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom više je nego simbolična. To implicitno znači daljnju potporu Kijevu jer bi budućnost Ukrajine u EU bila nemoguća ako Rusija pobijedi. U Washingtonu je malo vjerojatan potpuni preokret politike.
Iako je primamljivo prikazati scenarije sudnjeg dana za američku pomoć dok Trumpov rejting raste u anketama, bivši predsjednik, usred svih teatralnosti, nije izašao iz NATO-a 2016. I ne bi sam mogao napraviti revoluciju u 75 godina dugom transatlantskom partnerstvu u kojem je Amerika.
To ne znači da su nedavne nesuglasice u zapadnom taboru besmislene. Za Zapad, a time i za Ukrajinu, 2024. bit će teža. Za demokracije je dugoročni konsenzus u podršci ratu uvijek bio kompliciraniji nego za autokrate bez odgovornosti.
Iako je vjerojatno da će se rat provući kroz cijelu 2024., ne može se vući unedogled.
Uz oklijevanje Zapada koje daje krila Rusiji i u nedostatku državnog udara ili zdravstvenog problema koji bi doveo do Putinove smrti, jedini predvidljivi ishod bit će dogovorno rješenje, koje obje strane i dalje odbijaju”, piše za BBC Barbara Zanchetta s Odsjeka za ratne studije na King’s Collegeu u Londonu.
2024. izgleda kao godina konsolidacije i za Kijev i za Moskvu
“Ruska invazija na Ukrajinu 2022. opet je donijela veliki rat na europski kontinent. Tijek sukoba 2023. pokazao je da se vratio i rat iz industrijskog doba.
Ratovanje u industrijskom dobu usmjerava značajne dijelove ili, u nekim slučajevima, cijela gospodarstva prema proizvodnji ratnih materijala kao prioritetu. Ruski obrambeni proračun utrostručio se od 2021. i sljedeće će godine činiti 30% državne potrošnje, prenosi BBC.
To će rat u Ukrajini učiniti dužim i traumatičnijim pothvatom od svega što je Europa vidjela od sredine prošlog stoljeća. Nadolazeća godina pokazat će jesu li Rusija i njezini dobavljači u Sjevernoj Koreji i Iranu ili Ukrajina i njezini zapadni podupiratelji sposobni i spremni ispuniti proždrljive zahtjeve ratovanja industrijskog doba.
Bilo bi pogrešno reći da su prve crte bojišnice u Ukrajini nepomaknute, ali obje strane su sposobne boriti se do mrtve točke dok svaka pokušava preuzeti strateške inicijative. Ruske snage bi se mogle ponovno pokušati probiti duž cijele fronte, barem kako bi osigurale cijelu regiju Donbasa. Ukrajina će vjerojatno pokušati iskoristiti uspjeh koji je imala u ponovnom uspostavljanju kontrole nad zapadnim Crnim morem i svojim vitalnim trgovačkim koridorom do Bospora. A Kijev će vjerojatno pokušati prirediti još vojnih iznenađenja ruskim osvajačima kako bi ih izbacio iz ravnoteže u nekim područjima.
Ali u biti, 2024. izgleda kao godina konsolidacije i za Kijev i za Moskvu. Rusiji nedostaju oprema i obučeno ljudstvo za pokretanje strateške ofenzive najranije do proljeća 2025.
U međuvremenu Ukrajina treba zapadnu financijsku i vojnu potporu kako bi ostala u ratu tijekom sljedeće godine, dok i ona izgrađuje unutarnje snage kako bi stvorila uvjete za niz oslobodilačkih ofenziva u budućnosti. Ratovanje industrijskog doba je borba između društava. Ono što se događa na bojnom polju u konačnici postaje samo simptom te borbe.
Vojni tijek ovog rata 2024. više će se odrediti u Moskvi, Kijevu, Washingtonu, Bruxellesu, Pekingu, Teheranu i Pjongjangu nego u Avdijivki, Tokmaku, Kramatorsku ili bilo kojem od razorenih bojišta duž prve crte bojišnice”, piše za BBC Michael Clarke, bivši glavni direktor Royal United Services Instituta.
Američki borbeni zrakoplovi
“Rusiji nedostaje odlučna, prodorna sposobnost da pregazi Ukrajinu i učinit će sve što može da zadrži ono što trenutno zauzima, koristeći vrijeme da ojača svoju obranu dok se nada da će Zapad izgubiti volju da nastavi podržavati Ukrajinu.
Ali Ukrajina neće stati. Ona se bori za svoj opstanak i razumije što će Rusija učiniti ako stane. Sve više europskih nacija sada govori o potrebi za povećanjem pomoći u svjetlu zabrinutosti da SAD slabi u svojoj odlučnosti.
Međutim, predviđam da će početkom nove godine SAD ponovno otkriti svoju stratešku okosnicu i usvojiti paket pomoći koji je odgođen u Kongresu u prosincu.
Stoga predviđam da će Ukrajina učiniti sljedeće u nadolazećim mjesecima, dok se priprema ponovno preuzeti inicijativu: rekonstruirati postrojbe istrošene višemjesečnim borbama koje će biti potrebne za ponovnu ofenzivu, poboljšati sustav zapošljavanja u Ukrajini kako bi se povećala raspoloživa radna snaga, povećati proizvodnju streljiva i oružja, poboljšati sposobnost djelovanja protiv jakih ruskih mogućnosti elektroničkog ratovanja – ometanje, presretanje, lociranje.
Do početka ljeta Ukrajina će moći koristiti borbene zrakoplove F16 američke proizvodnje, za koje se nada da će poboljšati njezinu sposobnost suprotstavljanja ruskim zrakoplovima i ojačati protuzračnu obranu.
Strateški najvažniji dio Ukrajine koji ostaje okupiran je Krim, što nazivamo tzv. “odlučujućim terenom”, onim na kojem se sukob može prelomiti. Ukrajina će učiniti sve što može da zadrži pritisak na tamošnje Ruse kako bi to učinila neodrživim za rusku mornaricu u Sevastopolju, nekolicinu tamošnjih zračnih baza i njihovu logističku bazu u Džankoju.
Već su dokazali koncept. Sa samo tri Storm Shadow krstareće rakete koje je dostavila Velika Britanija prisilili su zapovjednika Crnomorske flote da povuče trećinu svoje flote iz Sevastopolja. Ukrajinci, naravno, nemaju neograničene resurse, pogotovo topničko streljivo i dalekometno precizno oružje.
Ali ruski vojnici su u gorem stanju. Rat je test volje i test logistike. Ruski logistički sustav je krhak i pod stalnim ukrajinskim pritiskom”, navodi za BBC Ben Hodges, bivši zapovjednik kopnene američke vojske u Europi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare