Ursula von der Leyen na meti kritika, spominje se i Šuica: "Čiji je to stav? Nije naš"

U razgovorima za POLITICO devet diplomata, dužnosnika EU-a i zastupnika iz malih i velikih europskih zemalja kritiziralo je ono što opisuju kao diplomatsko prekoračenje ovlasti predsjednice Europske komisije. Nezadovoljstvo načinom na koji je postupala u vezi s krizom oko Irana nadovezuje se na ranije prigovore o drugim vanjskopolitičkim pitanjima, uključujući napore Komisije da ubrza ulazak Ukrajine u EU te pristup von der Leyen inicijativi Donalda Trumpa "Board of Peace".

Kako sukob na Bliskom istoku ulazi u drugi tjedan, EU se muči s jedinstvenim nastupom. Nekoliko vlada iritira to što se čini da von der Leyen preuzima ulogu koja bi inače trebala pripasti šefici europske diplomacije Kaji Kallas, čija je zadaća predstavljati stavove svih 27 država članica. U prvim danima krize von der Leyen signalizirala je potporu promjeni režima u Teheranu i obavila najmanje desetak telefonskih razgovora s čelnicima EU-a i zaljevskih država. Kritičari tvrde da je u više navrata javno iznosila stavove koji znatno nadilaze konsenzus među državama članicama.

"Imao sam osjećaj kao da haluciniram"

"Imao sam osjećaj kao da haluciniram… gledajući Ursulu von der Leyen kako zove čelnike zaljevskih država“, rekla je Nathalie Loiseau, centristička francuska zastupnica u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta. „Ona nema diplomatsku službu, govori bez mandata i bez obavještajnih brifinga. Njezine riječi nemaju težinu izvan njezine osobne izjave.“

Diplomati koji su razgovarali sPOLITICO-om naglašavaju da koordinacija vanjske politike EU-a pripada Kaji Kallas, čiji je zadatak usklađivati stavove država članica i formulirati zajedničku poziciju - čak i ako je taj proces često spor i zahtjevan. Prema njihovim riječima, von der Leyen riskira stvaranje konfuzije u odnosima s ostatkom svijeta.

"Problem je u tome što predsjednica izlazi s idejama i na neki način obvezuje Europsku uniju bez prethodnog savjetovanja sa zemljama članicama“, rekao je visoki diplomat EU-a uključen u rasprave o vanjskoj politici, koji je, kao i drugi u ovom članku, dobio anonimnost kako bi mogao otvoreno govoriti o osjetljivim internim pitanjima. „Govori stvari koje nisu u njezinu mandatu.“

Te napetosti bit će u pozadini današnje konferencije veleposlanika EU-a u Bruxellesu, kojom će predsjedati von der Leyen i Kallas, a obje bi trebale održati uvodne govore.

Europska komisija odbacila je optužbe, poručivši da von der Leyen radi svoj posao kako treba. Glasnogovornik Komisije rekao je da ona pokazuje „političko vodstvo u vanjskim politikama Komisije“ u skladu s ugovorima EU-a.

"Komunikacija s drugim svjetskim čelnicima sastavni je dio odgovornosti predsjednice von der Leyen, bilo bilateralno, multilateralno ili kroz inicijative koje vodi EU, poput događaja Global Gateway“, rekao je glasnogovornik, misleći na inicijativu za poticanje ulaganja diljem svijeta.

Prema riječima glasnogovornika, formalni stav EU-a o ratu s Iranom nije iznijela von der Leyen, nego ga je prije tjedan dana u izjavi, usklađenoj sa svih 27 država članica, definirala Kallas. „Ta izjava odražava stav EU-a o tom pitanju“, rekao je.

Predsjednica Europe?

Pretvaranje von der Leyen u najmoćniju osobu u EU-u, s političkom težinom usporedivom s predsjednicima i premijerima, traje gotovo sedam godina.

Bivša njemačka ministrica obrane vodila je EU kroz niz kriza - od pandemije covida-19 do ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu i trgovinskih sporova s američkim predsjednikom Trumpom.

U mnogim od tih situacija europski čelnici izrazili su zahvalnost što je preuzela inicijativu.

"Rijetko ćete čuti ozbiljnu kritiku von der Leyen kad je riječ o Ukrajini“, rekao je diplomat iz jedne srednje velike članice EU-a. "To je zato što je većina država članica usklađena u potpori Ukrajini i to se gotovo smatra unutarnjim pitanjem.“

Diplomati su također pohvalili njezin rad u upravljanju krizama, posebno koordinaciju potpore Ukrajini protiv Rusije i upravljanje napetim trgovinskim odnosima sa Sjedinjenim Državama.

Problemi su se, međutim, pojavili kada je riječ o osjetljivoj politici na Bliskom istoku ili kada se stav Komisije o proširenju EU-a doživljava kao pritisak na vlade da pristanu prije nego što su spremne.

Diplomati su za POLITICO rekli da niz objava na društvenim mrežama i razgovora von der Leyen s čelnicima Zaljeva formalno ne predstavlja stavove vanjske politike EU-a. Kritičari su također izrazili sumnju u to što von der Leyen zapravo može ponuditi zaljevskim državama koje su izložene napadima iranskih projektila i dronova, budući da nema vojna sredstva ni mandat za oblikovanje zajedničke vanjske politike EU-a.

"Što točno obećava kada kaže da ćemo ih podržati?“ upitala je Loiseau. „Tko je ‘mi’? Trenutačno podrška znači nosač zrakoplova Charles de Gaulle, borbene avione Rafale u Abu Dhabiju i obrambene sporazume s nekim zemljama.“

"Ono što gledamo je igranje uloga bez stvarne podloge“, rekla je Loiseau, članica centrističke stranke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Von der Leyen je članica Europske pučke stranke desnog centra, kao i njemački kancelar Friedrich Merz.

Posebno je zasmetala izjava u kojoj se činilo da von der Leyen podržava promjenu vlasti u Iranu, što je razljutilo zemlje EU-a koje su bliže stavu španjolskog premijera Pedra Sáncheza, koji oštro kritizira američko-izraelske zračne napade.

Države EU-a podijeljene su oko odgovora na sukob. Iako su 1. ožujka postigle konsenzus o izjavi o ratu, deset zemalja zalagalo se za snažnije pozivanje na međunarodno pravo tijekom izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a, rekla su dva diplomata.

Neke zemlje smatraju da izjave von der Leyen ne odražavaju tu osjetljivu ravnotežu.

"Mi u Europi trebali bismo biti svjetionik međunarodnog prava“, rekao je četvrti diplomat. „Ali sada nas je zarobila u pitanju promjene režima. Čiji je to stav? Nije naš.“

Prema riječima glasnogovornika Komisije, zaljevske zemlje posljednjih su dana bile „zahvalne“ na „proaktivnom“ angažmanu von der Leyen.

"To nije ono što želimo"

U Parizu je najviše nezadovoljstva izazvala odluka von der Leyen da povjerenicu za Mediteran Dubravku Šuicu pošalje na inauguracijsku sjednicu „Board of Peace“, tijela koje vodi Donald Trump s ciljem promicanja globalne stabilnosti. To je izazvalo javnu kritiku francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Noëla Barrota.

„Takva reakcija bila je predvidljiva“, rekao je peti diplomat.

„Kao što smo i znali, Trump nije pravio razliku između promatrača i punopravnih članova“, rekao je diplomat. „Istaknuo je zastavu EU-a zajedno s ostalima, sugerirajući da Europa podržava ovu inicijativu. To nije ono što želimo.“

Kako bi dodatno naglasila podjele u Bruxellesu, Kallas je pokušavala koordinirati zajednički stav o „Board of Peace“ tako što je ministrima vanjskih poslova država članica slala poruke i pozivala ih da ne sudjeluju, rekao je diplomat. „To je ono što očekujemo kada je riječ o vanjskoj politici.“

Braneći sudjelovanje Dubravke Šuice, Komisija se ipak distancirala od potpune podrške Trumpovoj inicijativi.

"Sudjelovanje povjerenice Šuice ne može se tumačiti kao implicitna potpora Komisije, a kamoli Europske unije, ‘Board of Peaceu’, niti kao potpora ishodu sastanka ili bilo kojim rezolucijama koje bi članovi tog tijela mogli usvojiti“, rekao je glasnogovornik Komisije.

Jedan diplomat iz srednje velike države članice podržao je taj stav. „Realno gledano, velika većina država članica nije imala problem s načinom na koji se to odvilo“, rekao je.

Procjena političke situacije

Način na koji je Komisija gurala proširenje EU-a također je razljutio neke glavne gradove.

Povjerenica za proširenje Marta Kos iznijela je niz kreativnih ideja, uključujući mogućnost da Ukrajina uđe u EU već 2027. godine.

Te ideje - iznesene na neformalnim brifinzima, a ne u službenim pisanim prijedlozima - razljutile su vlade, koje su prošlog tjedna izrazile nezadovoljstvo tijekom večere s moćnim šefom kabineta von der Leyen, Bjoernom Seibertom.

"Ta je večera bila odavno potrebna“, rekao je diplomat iz jedne velike države članice EU-a. "Svi želimo da Ukrajina bude čvrsto usidrena u EU-u, ali proširenje mora biti prihvatljivo državama članicama. Postoji proces - i mi ih na to podsjećamo."

"Komisija ovaj put nije dobro procijenila političku situaciju", rekao je diplomat iz srednje velike zemlje.

Na večeri su diplomati poručili Komisiji da žele zadržati pristup proširenju temeljen na zaslugama te da nisu skloni ideji da se zemljama poput Ukrajine omogući ulazak u EU dok još rade na ispunjavanju kriterija za članstvo.

Dužnosnik EU-a upoznat s razmišljanjem von der Leyen odbacio je tvrdnju da je Komisija prekoračila ovlasti u vezi s proširenjem, naglasivši da izvršno tijelo EU-a nije iznijelo nikakav službeni prijedlog za promjenu pristupa.

Ipak, rekao je da je dužnost institucije promišljati kako bi se procedure mogle prilagoditi novim geopolitičkim okolnostima. „Svijet se dramatično promijenio“ otkako su ta pravila donesena, rekao je.

Svjesna odluka

Diplomati koji su razgovarali s POLITICO-om izrazili su potporu radu predsjednice Komisije u upravljanju krizama, posebno u koordinaciji potpore Ukrajini protiv Rusije i upravljanju napetim trgovinskim odnosima sa Sjedinjenim Državama.

No nelagoda zbog njezine aktivnosti u vanjskoj politici dovela je do jedva prikrivenih napetosti s Kajom Kallas, što je, prema riječima nekoliko diplomata i dužnosnika, otvorilo pitanje tko zapravo radi što unutar EU-a.

„Moramo odlučiti želimo li institucionalnu promjenu — želimo li Komisiji dati više ovlasti u vanjskoj politici“, rekao je Nacho Sánchez Amor, španjolski zastupnik u Europskom parlamentu iz skupine Socijalista i demokrata. „Ako da, onda to moramo ozbiljno razmotriti, analizirati i svjesno odlučiti.“

Kriza s Iranom, pritisak da se Ukrajina primi u EU i širi izazovi koje donosi drugi mandat Donalda Trumpa u Bijeloj kući dodatno pojačavaju osjećaj nelagode u nekim europskim prijestolnicama.

"Treba otvoriti raspravu o nadležnostima EU-a u vanjskoj politici“, rekao je diplomat iz jedne velike države članice. "Između visoke predstavnice Kallas, Komisije i predsjedništva Vijeća postoji rizik od kakofonije. Doći će vrijeme da se o tome ozbiljno raspravi.“

Tijek događaja na Bliskom istoku pratimo OVDJE.