Od Poljske preko londonskih predgrađa pa sve do Washingtona, digitalne izborne taktike sljedeće godine mogle bi zatrovati politiku.
Sljedeće godine će, po prvi put ikada, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija iste kalendarske godine imati velike izbore. Očekuje se da će deseci drugih zemalja, uključujući Indiju i potencijalno Ukrajinu, imati nacionalne izbore.
Ova lavina izbornih ciklusa iz temelja će promijeniti vodstvo zapadnog svijeta, piše Politico.
Nikada dosada integritet demokracije nije bio u tolikoj opasnosti, i to zbog ogromne promjene načina vođenja političkih kampanja do koje je došlo proteklih godina: one su se pretvorile u rat koji se uvelike vodi na internetu.
Društvene mreže po svojoj prirodi su platforma koja polarizira debatu. Vladimir Putin je po svojoj prirodi vrsta agresora koji želi utjecati na izbore širenjem laži na Zapadu.
Zapadni političari, opet po svojoj prirodi, ne mogu odoljeti iskorištavanju osobnih podataka kako bi se obraćali glasačima u ključnim državama i okruzima.
Facebook, YouTube i TikTok nisu stvorili stranačke podjele koje su svakodnevno prisutne na našim pametnim telefonima. Ipak, ovi divovi društvenih medija postali su kotao iz kojeg se može preliti društveni nemir. To se i dogodilo u Washingtonu 6. siječnja 2021. godine, kao i u Brasiliji ove godine.
U dijelovima Europe poput Poljske, ruske kampanje miješanja u izbore već sada žele utjecati na proces, a posljedice su potencijalno dalekosežne.
U zrelim demokracijama poput one britanske, tradicionalne mainstream stranke davno su prihvatile sumnjive digitalne taktike kako bi se obraćale malenim skupinama neodlučnih glasača preko Facebooka, a sve u želji da se domognu moći.
Neke od značajki digitalnih politika predstavljaju direktnu prijetnju izbornom procesu. Druge bi mogle raspiriti cinizam oko same demokracije.
Usred gospodarske stagnacije i raširene inflacije, razočarani glasači već se okreću političarima koji demokraciju gledaju s prijezirom.
U Europi raste popularnost ekstremne desnice. U SAD-u, usprkos planini tužbi, Donald Trump je daleki favorit za protukandidata Joeu Bidenu na predsjedničkim izborima.
“Iliberalni populizam širi se po cijelom svijetu,” kaže Allie Funk, direktorica istraživanja za tehnologiju i demokraciju u neprofitnoj organizaciji za promociju demokratskih vrijednosti Freedom House. “Iznimno sam zabrinuta zbog izbora.”
SAD: Ekstremne suprotnosti
Pet dana nakon što je Trump službeno optužen 1. kolovoza sa svoju navodnu ulogu u neredima na Kapitolu 2021., Allan Piper na Facebooku je objavio video za Courier Newsroom, medij povezan s donatorima Demokratske stranke. U videu se naglašava što sve ljudi trebaju znati o grijesima bivšeg predsjednika.
U samo nekoliko sati, video je prikupio stotine tisuća pregleda u gotovo isključivo ljevičarskim grupama na Facebooku, pokazuju podaci CrowdTanglea, alata za analitiku čiji je vlasnik Meta.
Istog dana je Breitbart News, konzervativni medij povezan s donatorima Republikanske stranke, odlučio u potpunosti ignorirati dizanje optužnice protiv Trumpa i umjesto toga se fokusirati na kritiziranje američke nogometašice Megan Rapinoe, koju američka desnica mrzi jer progovara protiv Trumpa i kleči dok svira nacionalna himna.
Toga dana američka ženska nogometna reprezentacija izgubila je od Švedske na Svjetskom prvenstvu.
Objave Breitbarta podijeljene su tisućama puta u desničarskim grupama na Facebooku.
Ovako ekstremno podijeljene objave – jedna koju gotovo isključivo konzumira ljevica, a drugu desnica, simptomi su getoiziranih debata koje dominiraju iskustvima korisnika na društvenim mrežama.
Demokrati i Republikanci u SAD-u više nemaju zajedničko shvaćanje svijeta temeljem kojeg mogu donositi političke odluke.
“Društvene mreže nisu glavni izvor polarizacije, no one ju povećavaju,” kaže Jennifer McCoy, profesorica na sveučilištu Georgia State. Ona je osmislila pojam “perniciozna polarizacija” koji opisuje kako je ljudsko shvaćanje svijeta neodvojivo povezano s plemenskim političkim vrijednostima. McCoy po ukorijenjenosti tih podjela SAD smješta uz bok zemljama poput Indije i Brazila.
U tim izoliranim digitalnim raspravama, istomišljenici potvrđuju vlastite pozicije, a demoniziraju svoje protivnike – koji nisu prisutni u raspravi.
Ekstremna polarizacija stvara “percepciju egzistencijalne prijetnje na obje strane političkog spektra,” kaže McCoy. “Izbori sada imaju ogromne uloge. Postali su događaji od životne važnosti.”
Profesor na sveučilištu Northeastern, David Lazer, analizirao je političku polarizaciju na Facebooku. Otkrio je da se liberalnim i konzervativnim korisnicima na Facebooku prikazuju dijametralno suprotne vijesti s iznimno malo ili nimalo preklapanja.
Toliko različita iskustva s društvenih mreža stvorila su dvije različite stvarnosti, ovisno o tome gdje se ljudi nalaze na političkom spektru.
Na primjer, glasači desnice dobivali su pristup čitavom nizu lažnih izvještaja da su se glasački listići za Trumpa masovno bacali u smeće tijekom prethodnih predsjedničkih izbora.
Ta “vijest”, koju je objavio konzervativni medij PJ Media, pregledana je na Facebooku više od 113 milijuna puta – više od bilo koje vijesti iz tradicionalnih medija.
“Ne očekujem da će se to promijeniti uoči sljedeće godine,” kaže Lazer.
Europska unija: Ruske laži
Wojciech Kononczuk, koji vodi poljski Centar za istočne studije, na Twitteru je naišao na izjavu Mihaila Podoljaka, suradnika ukrajinskog predsjednika Zelenskog, u kojoj stoji da će Ukrajina uskoro postati suparnik Poljskoj.
Tisuće korisnika društvenih medija u Poljskoj, uključujući i neke poznate političare s krajnje desnice, optužili su Kijev za nezahvalnost. Poljska je primila više od milijun ukrajinskih izbjeglica, a parlamentarni izbori u listopadu napetosti su dovele do vrhunca. Nedavna prepirka oko žita prerasla je veliku svađu između Varšave i Kijeva.
Ipak, Podoljakova dramatična izjava na Twitteru bila je – laž.
Kononczuk je pronašao njegove originalne riječi na ukrajinskom. Ruski državni mediji promijenili su ih i izvukli iz konteksta kako bi raspirili nepovjerenje između Ukrajine i njenog susjeda.
“Jedan od ključnih ruskih ciljeva u ovom dijelu Europe je unijeti razdor između Poljske i Ukrajine,” rekao je Kononczuk, koj ije otkril da su poljski korisnici društvenih medija povjerovali u laži Kremlja.
Izbori u Poljskoj ključan su tekst otpornosti europske demokracije dok se EU bori s agresijom Rusije na njenim granicama.
Kremlj pokušava destabilizirati demokracije u zemljama Europske unije, a sama EU će održati izbore za Europski parlament u lipnju sljedeće godine. To će biti trenutak iznimne ranjivosti za europsku demokraciju, ali i prilika da Moskva izazove kaos.
Desetljeća sovjetske vladavine, kao i nasljeđe užasa iz Drugog svjetskog rata, u Poljskoj su ojačali sentimenti protiv Rusije. Nedavne europske sankcije uvedene medijima koje podržava Moskva također su ograničile Putinovu sposobnost da Poljsku preplavi dezinformacijama.
Ipak, laži Kremlja uspijevaju se probiti.
Prijetnja koje predstavljaju ruske dezinformacije također se za političke ciljeve iskorištava u Varšavi. Predsjednik Andrzej Duda želi progurati novi zakon za istraživanje ruskog utjecaja, a kritičari tvrde da je to tek pokušaj da utiša vođu oporbe Donalda Tuska.
Pawel Terpilowski izvršni urednik skupine za provjeru činjenica Demagog, prati promjene iz očite ruske propagande u suptilne verzije utjecaja koji vrši Kremlj. Gotovo sav sadržaj nemoguće je direktno povezati s Putinovim režimom.
Ove taktike oslanjaju se na to da će poljski korisnici društvenih mreža sami polarizirati debatu. Poruke se fokusiraju na dolazak ukrajinskih izbjeglica i tvrdnje kako je socijalno-liberalna Europska unija previše “woke” za konzervativnu Poljsku.
“Proruski influenceri su stvarni ljudi,” kaže Terpilowski. “I oni su poljski građani.”
Krajem lipnja, njegov tim otkrio je Facebook video od Mariusza Maxa Kolonka, bivšeg poljskog novinara koji sada živi u SAD-u. On je iznio netočnu tvrdnju da će ukrajinski izbjeglice moći glasati na poljskim izborima. Njegova laž podijeljena je šest tisuća puta prije nego je Meta uklonio objavu. Slične dezinformacije pojavile su se i na TikToku.
Te lažne tvrdnje ne mogu se direktno povezati s Kremljem, no laži protiv Ukrajine pomažu Putinu stvoriti jaz između Kijeva i Varšave, ali i omogućuju desničarskim političarima poput Grzegorza Brauna koji bi mogao igrati ključnu ulogu u predstojećim izborima, da iskorištava strahove ljudi po pitanju ukrajinskih izbjeglica.
“Političari s ili proruskim ili antiukrajinskim stavovima promoviraju ove narative kako bi ostvarili vlastite političke ciljeve,” upozorava Terpilowski.
Megaciklus
Koktel polarizacije, ruskog miješanja u demokratske procese i agresivnog targetiranja glasača igrat će ključnu ulogu u izborima na Zapadu u sljedećih godinu dana. Ove značajke digitalne politike mogle bi biti još opasnije za demokracije izvan Europe i sjeverne Amerike.
U sljedećih 12 mjeseci na izbore će izići i glasači Venezuele i Šri Lanke. Zanemarivanje od strane divova društvenih mreža, ograničeni nadzor i mutne taktike online kampanja mogle bi nanijeti još goru štetu ovim krhkim demokracijama nego na ipak nešto otpornijem Zapadu.
Stvari pogoršava i činjenica da giganti društvenih mreža režu svoje globalne timove za nadzor izbora kako bi uštedjeli. Politika se sve više premješta u virtualni svijet, a na kocki je integritet uređenja svijeta.
“Ulazimo u krizu,” kaže Alexandra Pardal, direktorica kampanja u neprofitnoj organizaciji Digital Action koja surađuje s civilnim društvom u Brazilu i Indiji. “Imate ovaj izborni megaciklus u zemljama po cijelom svijetu. Nitko na to nije spreman.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
