Zelenski najavio izbore: Kako oni izgledaju u jeku rata?

Pozivajući se na anonimne izvore, Financial Times je u srijedu izvijestio da Kijev razmatra mogućnost održavanja predsjedničkih izbora u sljedeća tri mjeseca.

AFP donosi pregled prepreka koje bi Ukrajina morala prevladati kako bi održala izbore u ratnim uvjetima.

Ukrajina je uvela izvanredno stanje kada su ruske snage prešle granicu u veljači 2022., a vojna uprava zabranjuje održavanje izbora.

Predsjednik Volodimir Zelenski više je puta rekao da Ukrajina može održati izbore nakon potpisivanja mirovnog sporazuma s Rusijom, a nedavno je signalizirao spremnost na brzo raspisivanje izbora kao dio američkog plana za okončanje rata.

Kijev je prošle godine formirao radnu skupinu političara i vojnih dužnosnika kako bi razmotrili način održavanja izbora nakon ukidanja izvanrednog stanja.

"Svako ustupanje teritorija mora biti potvrđeno referendumom"

„Ne želim da Ukrajina bude u bilo kakvoj slaboj poziciji — da netko može koristiti izostanak izbora kao argument protiv Ukrajine”, rekao je Zelenski u prosincu novinarima, među kojima je bio i AFP.

„Zato sam definitivno za održavanje izbora”, dodao je.Rekao je i da bi svaki sporazum koji uključuje ustupanje teritorija Moskvi trebao biti potvrđen referendumom.

Visoki zastupnik iz Zelenskijeve stranke izjavio je u srijedu za AFP da, unatoč tim potezima, politički konsenzus u Ukrajini ostaje da se „ni referendum ni izbori ne mogu održati pod izvanrednim stanjem”.

Glasanje pod napadima

Ukrajinski dužnosnici redovito navode nastavak borbi kao veliku prepreku održavanju izbora. Gradovi i mjesta uz dugu liniju fronte svakodnevno su izloženi ruskom bombardiranju, pri čemu stradavaju civili.

Milijuni Ukrajinaca pobjegli su u inozemstvo od početka invazije, a milijuni žive pod ruskom okupacijom.

Također nije jasno kako bi stotine tisuća vojnika mogle glasati s bojišnice.

„Izbori na okupiranim teritorijima potpuno su nemogući”, rekao je politički analitičar Volodimir Fesenko.

„Čak i nakon završetka rata, to je nemoguće”, dodao je, istaknuvši da bi organiziranje izbora na područjima pod kontrolom Moskve bilo u suprotnosti s ukrajinskim zakonima.

Samo 10 posto Ukrajinaca podržava održavanje izbora prije prekida vatre, pokazalo je istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) krajem prošle godine.

Stav SAD-a i Rusije

Kremlj, koji je početkom 2022. pokušao srušiti Zelenskog i njegovu vladu, tvrdi da je 48-godišnji ukrajinski predsjednik nelegitiman jer mu je petogodišnji mandat istekao 2024.

Moskva je poručila da bi mogla pristati na prekid vatre tijekom izbora u Ukrajini, ali samo ako Ukrajinci koji žive u Rusiji i na područjima pod ruskom kontrolom budu mogli glasati.

Američki predsjednik Donald Trump uvjetovao je održavanje izbora kao dio sporazuma koji pokušava posredovati.

U prosincu je Trump — najvažniji, ali nepredvidiv saveznik Ukrajine — optužio Kijev da koristi nastavak borbi kako bi izbjegao održavanje izbora.

Tko bi bili kandidati?

Analitičari smatraju da Zelenski želi drugi mandat, iako je prošle godine rekao da bi bio spreman povući se nakon mirovnog sporazuma.

„Ako završimo rat s Rusima, da, spreman sam”, rekao je za Axios, dodajući: „Izbori nisu moj cilj.”

Popularnost bivšeg komičara postupno je padala s rekordnih razina na početku invazije. Prema istraživanju KIIS-a krajem 2025., 59 posto Ukrajinaca i dalje mu vjeruje.

No drugo istraživanje o izbornim namjerama pokazalo je da je izjednačen s popularnim bivšim zapovjednikom vojske Valerijem Zalužnim — kojeg je smijenio 2024. — te da bi u drugom krugu mogao izgubiti.

Zelenskog se također optužuje da je zajedno s bivšim šefom kabineta Andrijem Jermakom centralizirao previše moći tijekom rata i marginalizirao političke protivnike, uključujući Zalužnog, koji je danas veleposlanik Ukrajine u Britaniji.

Fesenko smatra da bi se mogli kandidirati i bivši predsjednik Petro Porošenko te bivša premijerka Julija Timošenko — iako su im izgledi zasad slabi — kao i pojedini popularni vojni dužnosnici.