Pravnik Josip Kregar nije decidirano rekao tko je u pravu oko saborskih privilegija, štoviše rekao je da su i jedni i drugi u pravu.
Pritom je pojasnio da je teško tvrditi da se zakon može retroaktivno primjenjivati, iako je Ustavni sud uvažio nekoliko iznimki, kada su u pitanju zakoni koji se primjenjuju na saborske zastupnike.
Podsjetio je na jedan drugi zakon, koji je također “preveslalo” nekoliko zastupnika u Saboru – onaj o povlaštenim mirovinama.
“Kod konstituranja proteklog saziva Sabora i ukidanja saborskih mirovina, njih sedam je otišlo na jedan dan u mirovinu i izbjegli su da se na njih to primjenjuje”, izjavio je Kregar.
“Taj zakon toliko djeluje na odnose u koaliciji i strankama i na sam život zastupnika, tako da mislim da se neće ni provesti i da će svi biti zadovlljni kad se to jednom zaboravi”, dodao je Kregar.
Na pitanje što bi se dogodilo kada bi se ovaj zakon našao na testu pred Ustavnim sudom, on podsjeća da su već postojale slične ustavne tužbe, iako to nisu bili isti slučajevi.
‘Ima i jednostavnija stvar – oni ne moraju biti profesionalni političari’
“Ustavni sud je 2014. godine objedinio šest slučajeva i postavio jasne kriterije – moguće je donijeti takve zakone u javnom interesu, ali se on mora jasno dokazati. Nisam siguran je li to u ovom slučaju demagoška parola i li pažljivo odmjeravanje učinaka. Mi jesmo u krizi i ne živi se lagodno, u tom smislu bi cilj mogao biti legitiman, ali ima i jednostavnija stvar – oni ne moraju biti profesionalni političari”, izjavio je Kregar, dodajući da je on sam zadržao posao profesora u svom saborskom mandatu.
Je li Robert Podolnjak trebao znati za ovu situaciju u vrijeme predizborne kampanje, nadalje je upitan.
“Najveći stručnjaci su oni koji znaju i mogu predvidjeti političke posljedice. No, teško će se formirati koalicija koja će smanjiti vlastiti prava”, ustvrdio je Kregar te upitao zašto se ne otvara pitanje obavljanja više političkih funkcija istovremeno.
“Zbog toga su nam pet dana prazne saborske klupe, a šesti dan se glasuje”, kazao je, navodeći i da ovaj konkretan zakon zapravo “ne dira nikoga, jer je teško da će se realizirati”.
“Još je Lenjin govorio da zastupnici trebaju primati prosječne radničke plaće”, potkrijepio je to. Na komentar da Lenjin nije bio zastupnik u Hrvatskom saboru, Kregar odgovara: “Ali je trebao vojnike za revoluciju!”
“Cijela ideja da saborski mandat bude plaćen je potekla iz 19. stoljeću, kad su u parlamente ulazili bogati ljudi, dakle, da bi ih se privuklo”, pojašnjava Kregar. Vezano za poslove koje su napustili pojedini dužnosnici kako bi se bavili politikom Kregar navodi da “znamo da i poduzetništvo može se voditi iz saborskih klupa”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.