Za prijevoz učenika našlo se novca, no znanost je i dalje veliki gubitnik novog proračuna. Osobito ako se zna da sve države koje računaju s gospodarskom rastom - ni ne pomišljaju na uštede u obrazovanju.
Svoj među svojima Tihomir Orešković među poduzetnicima u Hrvatskoj gospodarskoj komori dočekan je kao premijer koji ih najbolje razumije. Obećao im je olakšanje poslovanje, ali dugoročno objasnio gdje mala Hrvatska može konkurirati velikim zemljama. No riječi ne koštaju ništa. Za razliku od proračuna, prema kojem je za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta predviđeno čak 158 milijuna kuna manje nego lani. Ministar ne brine. ‘Ako se bolje pogleda u proračun, na razini izvršenja on je bolji nego prošlogodišnji. Treba nam još, ali da bi imali još, moramo početi provoditi reforme pa tako i u našem resoru’, kazao je ministar Predrag Šustar.
No sindikalisti i znanstvenici drže se onoga što vide, kažu, rezanje na znanosti je civilizacijski kratkovidan potez bez kojega nema gospodarskoga rasta. ‘Znanost i obrzovanje su jedina grana na kojoj leži dugoročan razvoj RH, a ovaj proračun pokazuje da nastavljamo istim smjerom i da i dalje režemo’, kazao je Matija Kroflin.
U minusu su završili i znanstveni novaci, stručna usavršavanja, a bitnijim povišicama teško se mogu nadati i profesori i nastavnici. Prva ideja je da se 15 milijuna kuna uzme političkim strankama. No da se ispune želje premijera na Facebooku, koji želi djeci omogućiti odrastanje i razvoj u boljoj Hrvatskoj, bit će potrebno mnogo više od solidarnosti, jer bi i nova generacija uskoro mogla rješavati stare probleme.
Više pogledajte u prilogu Antonija Zavade.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
