Dok u Hrvatskoj traje drama oko kurikularne reforme, slovenska djeca odavno funkcioniraju u sustavu obrazovanja koji se tamo gradio čak 20 godina. Toliko je toj zemlji trebalo da uspostavi jedinstveni školski sustav u Europi.
Djeca u susjednoj zemlji imaju manje odgojnih predmeta, manje tjelesnog, glazbenog, likovne umjetnosti te tehničkog, dok vjeronauk nikad nije bio dio školskog programa.
Slovenija je s pilot programom devetogodišnjeg školovanja krenula 1999. Tada je u tom programu bilo 42 škole, dok je do 2009. godine svaka slovenska škola prešla na spomenuti program. Sustav 3+3+3 godine školovanja, koji su Slovenci uveli jedinstven je u Europi, a spominje se i kao opcija kod nas, javlja RTL.
“Učenici imaju manje odgojnih predmeta, imaju manje tjelesnog, manje glazbenog, manje likovne umjetnosti i manje tehničkog. To su predmeti koje vole i koji su im korisni u životu. Imaju više predmeta poput slovenskog, predmeta u kojima treba učiti, koji se moraju vježbati i koji uzimaju puno vremena i energije i zato imaju manje vremena za odmor”, objasnila je ravnateljica osnovne škole u Ljubljani Sonja Grundfeld.
Ipak, kada odmaraju, imaju priliku u tome više uživati nego hrvatski učenici. Škola ima takozvanu sobu za odmor – za one koji imaju problema u ponašanju za smirenje, a za one koji su bili dobri za nagradu. Slovenski je standard, što se tiče modernosti i opremljenosti škola, dobar. U školi postoji i jednom mjesto na kojem se smije koristiti mobitel, a ukoliko se učenika zatekne bilo gdje drugdje da telefonira ili igra igricu po mobitel može doći samo roditelj. Kako kaže ravnateljica, to itekako pali, više nitko ne telefonira pod satom.
Vjeronauk nikad nije bio dio programa
Jedna je stvar ipak konstanta. Vjeronauk nikad nije bio dio školskog programa. Osnovna je razlika što djeca u školu kreću sa šest godina, dok neki roditelji svoju djecu žele upisati već s pet godina.
Neki od slovenskih učitelja smatraju kako je sad već vrijeme za korekciju programa.
“Osobno mislim da je sad trenutak za korekciju devetoljetke, u dvadeset godina se promjenilo društvo, djeca i roditelji i to treba ponovno proanalizirati”, rekla je Grunfeld.
“Reformama nikad nije kraj. Prije svega neće biti tako velikih kao što smo ih imali proteklih godina, ali sustav uvijek treba nadograđivati, obzirom na trenutne situacije i izazove”, rekao je Gregor Mohorčić iz Ministarstva za obrazovanje, znanost i sport.
