Od trenutka u kojem je prošlog tjedna u Hrvatskom saboru opozvan premijer Tihomir Orešković, Hrvatska više nema Vladu - osim tehničke. Medijima kruže izjave stručnjaka za ustavno pravo koji su za laike objasnili što to sad znači za zemlju, no Peđa Grbin upozorava kako nije točno sve što možemo pročitati.
Kako je napisao u Facebook statusu, puna mu je kapa stručnjaka za ustavno pravo.
“Ovih se dana vodi dosta žestoka rasprava oko toga što Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje smije, a što ne smije činiti. I, iskreno, puna mi je kapa “stručnjaka za ustavno pravo” koji filozofiraju o ovoj temi, a da nisu pročitali relevantne propise kojima je ova situacija uređena. Pa da krenemo:
1) Zakon o postupku primopredaje vlasti, konkretno članci 4. i 5. toga zakona ne mogu se izravno primijenti na ovu situaciju. Zašto? Zato što u njima jasno piše da se oni primjenjuju OD DANA RASPISIVANJA IZBORA. Koliko je meni poznato, a držim da mi je poznato, izbori još nisu raspisani te stoga ti članci mogu biti tek smjernica u tumačenju onih odredbi, onih zakona koji su doista primjenjivi na sadašnju situaciju.
2) A da bi znali koji je zakon primjenjiv, moramo se vratiti na članak 116. stavak 7. Ustava koji počinje rečenicom: “Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku.” (kad smo kod ove odredbe,zanimljivo je da na službenoj stranici Vlade https://vlada.gov.hr/ u trenutku kada ovo pišem nema niti spomena da je Vladi izglasano nepovjerenje, kao što nigdje nije vidljivo da je Vlada ispunila svoju ustavnu obvezu i podnijela ostavku, ali dobro sad…)
3) Dakle, Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje je Vlada u ostavci, a Zakonom o Vladi (da, doista postoji zakon kojeg je donio Sabor, a koji uređuje što i na koji način Vlada smije raditi), točnije, člankom 7. toga Zakona propisano je da će Vlada koja podnese ostavku obavljati TEHNIČKE POSLOVE do imenovanja nove Vlade.
Dakle, Zakon o primopredaji vlasti u ovom trenutku može biti samo smjernica jer je iz njega savršeno jasno da su pitanja imenovanja i sklapanja ugovora veće vrijednosti nešto što Vlada u ostavci ili tehnička Vlada ne smije činiti. Zakon koji uređuje sadašnju situaciju je Zakon o Vladi, koji je daleko restriktivniji i Vladi daje ovlast obavljati JEDINO tehničke poslove, što je znatno šire ograničenje od onoga iz Zakona o primopredaji vlasti. Stoga čvrsto stojim na stajalištu da utvrđivanje prijedloga zakona, kao ovlast Vlade koja proizlazi iz članka 113. Ustava, nije tehnički posao i da ga sadašnja Vlada, koja je u ostavci jer joj je nepovjerenje izglasao Sabor i time joj oduzeo demokratski legitimitet utvrđivanja prijedloga zakona i donošenja drugih propisa, ne smije činiti”, napisao je Grbin.
