Još se nisu vratili kućama, a već im stižu računi za struju

[caption id="attachment_897737" align="alignnone" width="750"]

Život bez hladnjaka ili štednjaka

U kontejnere su postavljeni klima uređaji koji rade do temperature od - 5 stupnjeva ali, s obzirom na slab električni napon, dolazi do "iskakanja" mreže, pa naselje ostaje bez struje.

Rješenje je u nabavci drva koje oni ne mogu sami platiti, zato ovim putem apeliram na Hrvatske šume da pomognu tim ljudima, dodala je Vidović.

Podsjetivši da je HEP sve građane s ugroženog područja oslobodio plaćanja struje, Vidović je napomenula da građanima koji se još nisu vratili u svoje kuće dolaze računi za razdoblje do ožujka iduće godine. Riječ je vjerojatno o plaćanju paušala, pa bi i to trebalo riješiti i osloboditi ih toga troška.

Kišovito i hladno vrijeme dodatno im otežava život, u čizmama idu do toaleta, kupaonice ili praonice rublja, što pokazuje da je kvaliteta smještaja ispod prihvatljive razine, a opravdano se može postaviti i pitanje sigurnosti.

S obzirom da nema sveobuhvatne i cjelovite službene evidencije stradalih osoba, predlažemo da se ubuduće to propiše. Za građane koji su pokazali nesebičnost i solidarnost i stradalnicima pružili smještaj u svojim domovima trebalo bi pronaći modele financiranja režijskih troškova i drugih izdataka, kaže Vidović.

Prvo obnoviti kuće obitelji s djecom, starcima i nemoćnima

Po njezinu mišljenju, trebalo je utvrditi prioritete i prvo obnavljati kuće obitelji s djecom, starijim i nemoćnim osobama, a također bi trebalo povećati kapacitete tvrtki i ljudi koji rade na obnovi.

Sustav distribucije humanitarne pomoći mora biti razrađen i transparentan kako bi se izbjegle moguće zlouporabe i nepravilnosti, i to ne samo zbog stradalnika, nego i zbog građana koji doniraju pomoć.

Hrvatski crveni križ (HCK) uvjetovao je pravo na novčanu pomoć dokazivanjem vlasništva nad nekretninom koja se obnavlja, što je dovelo u nepovoljniji položaj građane koji su prije poplave bili podstanari, kao i one koji zbog neznanja, nedostatka financijskih sredstava ili iz drugih razloga nemaju riješene imovinsko-pravne odnose.

Stoga preporučujemo da se omogući ostvarivanje prava na novčanu pomoć kao obliku humanitarne pomoći svim stradalim osobama tako da Vlada donese odluku o kriterijima i načinima distribucije novčane pomoći, na prijedlog HCK-a i čelnika tijela državne uprave sa stradalog područja, rekla je Vidović.

Psihosocijalna pomoć treba biti dostupna i pristupačna stalno i svima, a ne samo onima koji je traže. Uz to, treba propisati osnivanje informativnih mobilnih točaka u mjestima u kojima borave stradale osobe kako bi im se na prilagođen, brz i dostupan načina dale opće informacije, poručila je pučka pravobraniteljica.