Prijevremeni izbori za Hrvatski sabor u konačnici će biti desetak milijuna jeftiniji od redovnih parlamentranih izbora iz studenog prošle godine, potvrđuje objavljeno izvješće Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o utrošku sredstva za izbore.
Prema tom Izvješću koje nije konačno, jer ne uključuje sredstva koja se tek trebaju isplatiti strankama i kandidatima za naknadu troškova kampanje, na rujanske je izbore potrošeno 90,5 milijuna kuna, što je za 4,3 milijuna manje u odnosnu na istovjetno izvješće za izbore iz studenoga 2015.
Pribroji li se iznosu od 90,5 milijuna očekivani iznos naknade od 20,5 milijuna kuna, proizilazi da će prijevremeni izbori stajati 111 milijuna kuna, što je 11 milijuna manje od izbora u studenom, a čiji je trošak bio 122,3 milijuna kuna.
Glavne uštede ostvarit će se na dvije stavke, iznosu naknade za izborne troškove te na materijalnim troškovima. Vlada je, naime, iznos naknade za izborne sudionike smanjila za četvrtinu, sa 27,5 milijuna na 20,5 milijuna, pa svako osvojeno zastupničko mjesto umjesto 180.000 kuna vrijedi 135.000 kuna. S druge strane, DIP je materijalne troškove srezao za pet milijuna kuna, sa 25 na 19,9 milijuna kuna, samo na objavi izbornih listi uštedio je dva milijuna kuna, te još 1,3 milijuna na informatičkoj podršci provedbi izbora.
Zadani troškovi
Većina ostalih izbornih troškova, zapravo je zadana i približna troškovima iz studenoga. Za rad različitih izbornih tijela država je isplatila, odnosno isplatit će ukupno 70,6 milijuna kuna. Glavnina tog novca, 42,1 milijun, namijenjena je biračkim odborima, odnosno njihovim članovima. Predsjednici i zamjenici biračkih odbora u Hrvatskoj dobivaju po 350 kuna neto, članovi po 300 kuna. U BiH i Njemačkoj dobivaju po 500, odnosno 450 kuna, a u svim ostalim državama u kojima se birao novi Sabor po 450, odnosno 400 kuna.
Rad gradskih i općinskih izbornih povjerenstva nadoknadit će se sa 7,4 milijuna, odnosno 15,5 milijuna kuna, dok je 4,1 milijun kuna osiguran za plaćanje rada djelatnika Porezne uprave, informatičkih koordinatora i stručnih timova u izbornim povjerenstvima.
Kod materijalnih troškova, najveći trošak predstavlja organizacija i informatička podrška APIS-a provedbi izbora (8,4 milijuna), potom tiskanje i distribucija glasačkog materijala, objava izbornih listi u dnevnom tisku (7,1 milijun) itd.
Uređenje oko 7000 biračkih mjesta, naknade za njihov najam te za kućepazitelje, telefonske i poštanske usluge stajali su 3,4 milijuna kuna.
DIP pregledava financijska izvješća
Da bi se znala konačna cijena rujanskih izbora, trebat će pričekati da DIP završi pregled financijskih izvješća o financiranju kampanje koja mu je moralo podnijeti svih 60 izbornih sudionika, potom će se precizno znati kome će se i kolika naknada isplatiti.
Očekuje se da će se isplatiti 20,5 milijuna kuna, no moguće je da se ta svota ponešto promijeni dogodili li se da DIP-ov nadzor otkrije određene propuste u izvješćima koji bi za sobom vukli umanjenje ili čak gubitak naknade.
Ne bude li nikakvih zamjerki na njihova financijska izvješća, stranke mogu računati da će za svakog saborskog zastupnika dobiti po 135.000 kuna, isti iznos pripast će i zastupnicima nacionalnih manjina Robertu Jankovicsu, Furiu Radinu, Vladimiru Bileku, Veljku Kajtaziju, Emini Lekaj Prljaskaj, ali i nezavisnom Željku Glasnoviću.
Umanjeni iznos naknade, 22.500 kuna, mogli bi dobiti i Šandor Juhas, Maurizio Zennaro, Mirza Mešić, Idris Sulejmani, Robert Bosak i Ivan Komak, kandidati za zastupnike manjina koji nisu ušli u Hrvatski sabor, ali su dobili 15 posto biračkih glasova, pa im zakon daje pravo na 15 posto naknade od 135.000 kuna.
Ne nađe li DIP nikakve zamjerke na njegovo izvješće, posebno bi dobro mogao proći Ivan Komak koji, pokazuju njegova izvješća, za kampanju nije ništa uprihodovao, ali ni potrošio, što znači da bi u konačnici bio u pristojnom plusu.
Političke stranke i kandidati naknade bi trebali dobiti do kraja studenoga, odnosno u roku od 60 dana kad su objavljeni konačni službeni rezultati izbora.