Zbog varanja osiguranja u Vinkovcima i okolici optuženo je danas čak 52 ljudi. Iako šteta nanesena osiguravateljskim društvima nije osobito velika, ovaj vinkovački slučaj zanimljiv je zbog velikog broja osumnjičenih, ali i metodologije kojom su se koristili.
USKOK je izvijestio o završetku istrage kojom je obuhvaćeno čak 52 hrvatskih državljana vezano za lažne odštete na koje su ogranizirano priskribili od osiguravajućih društava. Pred Županijskim sudom u Osijeku optuženi su zbog zločinačkog udruživanja, primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe osiguranja, prijevare, prijevare u pokušaju te poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti, zlouporabu osiguranja i prijevaru.
Oni su sustavno varali osiguravajuća društva uz pomoć dva odvjetnika iz Vinkovaca, koji su prema ranijim napisima u medijima otac i sin, policijskog pomoćnika načelnika za poslove policije Policijske postaje Ilok i voditeljice Odjela za hitan prijem u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci. Jednog se odvjetnika sumnjiči da je “uvezao” ovih troje ključnih pojedinaca kako bi pomogli da se po policama osiguranja “bez osnove ishode isplate znatne nepripadne nematerijalne štete za sebe i veliki broj lažnih oštećenika, te time pribave znatnu nepripadnu materijalnu dobit”.
Radi realizacije plana, navodi USKOK, policijski službenik ulazio je u biltene događaja Informacijskog sustava MUP-a RH i potom IV. okr. dojavljivao osobne podatke o sudionicima prometnih nesreća i njihove adrese. Po potrebi je neovlašteno obavještavao i druge okrivljenike o načinu na koji se prometna nesreća dogodila, utvrđenjima policijskih službenika na mjestu događaja i mogućoj krivnji sudionika za kršenje prometnih propisa, za što je od II. okr. redovito primao mjesečne nagrade od 2.000 do 4.000 kuna.
Nakon toga je tim iz policije kontaktirao osobe koje su sudjelovale u prometnim nesrećama neistinito se predstavljajući kao zaposlenici odvjetničkog ureda i nudili im odvjetničko zastupanje dvoje svojih odvjetnika u postupcima naknada nematerijalne štete. Upućivali su ih kako mogu ostvariti naknadu nematerijalne štete i davali im upute da simuliraju bolove u predjelu vrata, glavobolju i postojanje strahova uslijed prometne nesreće, posebno naglašavajući kako se ti bolovi i ozljede medicinski ne mogu osporiti.
Jedan optuženik je lažne oštećenike upućivao u Odjel za hitan prijem u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci kod voditeljice Hitne s kojom je prvookrivljeni odvjetnik prethodno dogovorio njihov hitan prijem, a nakon toga i nepotrebno liječenje i terapeutske postupke. Tako su prikupljanjem neistinite medicinske dokumentacije ostvarivali veću neosnovanu naknadu nematerijalne štete i privid stvarnih ozljeda i strahova kod lažnih oštećenika. Za svoju ulogu u tako dogovorenom postupanju IV. okr. je od I. okr. primio 500 kuna po lažnom oštećeniku.
Sukladno dogovoru s prvookrivljenim odvjetnikom, voditeljica Hitne je pregledavala lažne oštećenike, sastavljala neistinite dijagnoze, neistinito predočavala da im je potrebno daljnje liječenje i terapeutski postupci te je obavljala daljnje nepotrebne preglede s ciljem da nepotrebno liječenje traje što dulje te da se time postigne što veća neosnovana naknada nematerijalne štete. Za to je od odvjetnika primila dogovorenu novčanu nagradu. Lažni oštećenici su upućivani da potpišu punomoći za zastupanje od strane odvjetničkog dvojca po dovršetku tobožnjeg liječenja, a u ime okrivljenih lažnih oštećenika osiguravajućim društvima podnosili su zahtjeve za naknadu nematerijalne štete, svoje troškovnike i neistinitu medicinsku dokumentaciju.
Sukladno dogovoru i planu udruženja 43 okrivljenih lažnih oštećenika je – prema uputama ključne odvjetničko-bolničko-policijske jezgre okrivljenika – obavilo nepotrebna liječenja, preglede i terapeutske postupke. Nakon toga su odvjetnici u ime 30 okrivljenih lažnih oštećenika osiguravajućim društvima podnijeli zahtjeve za naknadu nematerijalne štete i zahtjeve za nadoknadu odvjetničkih troškova od kojih su osiguravajuća društva, na temelju podnesenih zahtjeva 10 okrivljenih lažnih oštećenika, isplatila naknadu nematerijalne štete i neistinite odvjetničke troškove.
U navedenom razdoblju odvjetnici su podnijeli zahtjeve za naknadu nematerijalne štete od 308.000 kuna i zahtjeve za naknadu odvjetničkog troška od 35.750 kuna. Na temelju tih zahtjeva su osiguravajuća društva na ime naknade nematerijalne štete isplatila 54.915 kuna i 13.750 kuna na ime odvjetničkih troškova. Na opisani način odvjetnici su pribavili nepripadnu imovinsku korist od ukupno 38.141,50 kuna, a lažni oštećenici između 4.590 i 5.400 kuna, dok su osiguravajuća društva oštećena za 68.665 kuna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.