U Novom danu o INA-i smo razgovarali s Tomislavom Dragičevićem, bivšim predsjednik Uprave INA-e i predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća za naftu i plin pri Svjetskom vijeću za naftu i plin.
MOL je objavio dijelove presude arbitraže. Jeste li Vi to tako očekivali? Je li ovo blamaža za Hrvatsku?
“Ja bih rekao da je to više blamaža za ljude koji su se odlučili ući u taj proces tako nepripremljeno. Kad idete na arbitražu to znači da postoje argumenti s jedne i druge strane i da ste se dobro pripremili. Očito da naši pravnici i oni koji su zastupali Ministarstvo gospodarstva i Vladu očito nisu uspjeli uvjeriti sud da je to tako.”
Možemo li reći da je bilo svjedoka koje naš hrvatski tim nije uspio kvalitetno pripremiti?
“Jesu li bili dobro pripremljeni… Svjedoci se ne bi smjeli prepramati, nego svjedočiti što su vidjeli, što se događa… Trebali bi dati argumente koji bi pomogli pri donošenju odluke, a odvjetnici bi morali iz jednih i drugih izvući argumente i doći do cilja. Očito da se to nije dogodilo. Očito ni skupo plaćena studija nije bila dobro bila pripremljena. Ne znam zašto Polanečec nije svjedočio. Čudim se i da gospodin Stern nije išao. On je najstariji, mogao je uvjeriti suce. Ovako smo ostali na ledu i napušteni.”
Kako komentirate nastojanja Vlade da ospori odluku arbitražnog suda?
“Ja ne znam ima li postupka nakon arbitraže. To je neka vrsta presude. Bit će valjda nekih šteta koje će se morati platiti. Premijer je uzeo preveliku ulogu spasiti ono što je loše pripremljeno, a čeka ga još drugih arbitraža. Ovu smo mi pokrenuli pa izgubili, kako će tek ispasti ona koju je pokrenuo MOL? Nisam optimist.”
VEZANE VIJESTI
Osim što sad imamo za platiti štetu troškova arbitraže koja će nas koštati, koliko je ovakav ishod loš za hrvatsku pregovaračku poziciju s MOL-om?
“Naša pozicija je vjerojatno oslabljena, ali ne treba bitno utjecati na sve. Najlakše će to biti stvar riješe dva premijera. Orban, kad je imao problema s Rusijom je to politički riješio. Najbolje bi bilo da dva premijera sjednu, dogovore i to riješe.”
Mnogi stručnjaci govore da se u arbitražu uopće nije trebalo ulaziti?
“Pretpostavljam da ti koji su to vodili, su iskoristili sve instrumente i nisu mogli naći zajednički jezik s MOL-om i tada su išli na arbitražu. Moja zamjerka je da su odabrali krivi tim ili pravnika ili poslovnih savjetnika. Nije to Hrvatska kriva, nego konkretno ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji je to pokrenuo.”
Ovo je i političko pitanje, postoji razlaz mišljenja oko modela otkupa.
“Ako je plitički donesena odluka da će se Ina otkupiti onda će se to i učiniti. Ovakvo mrcvarenje koje se odvija zadnjih godina i upropaštava kompanija mora prestati. Osobno misli da de facto Plenković ima čistu situaciju – pozvati financijske stručnjake i savjetnike i vidjeti modele. Mislim da nije trebalo uopće povezati INA-u i HEP. INA je jedna priča, a za jednu pripremu IPO-a HEP-a treba puno vremena. Ako se odlučilo da će se kupiti INA to znači da se zna što će se s njom u budućnosti činiti.”
Priča ne završava s kupnjom. Kako vi vidite smjernice?
“Hrvatska je 2009. izradila energetsku strategiju koju je radila manja grupa ljudi i mislim da bi novu trebalo dati da vodi Državni institut Hrvoje Požar. Nema neke naročite revolucije u energetici, može biti samo postepene evolucije.”
Koliko je važno za jednu državu da ima svoju naftnu industriju?
“Ako nemate velike kompanije, za koga će raditi male? Ako ćemo samo trgovati i davati usluge mi nemamo perspektive, nećemo ni školovati te kadrove. ALi HEP i INA-u ne treba povezivati na ovakav način.”
Ima li INA snage za ponovno osvajanje regije?
“Uvijek se teško vratiti na izgubljena tržišta, ali ako imate neke lokacijske prednosti i možete konkurirati cijenom, možete se vratiti. Kada se donosi odluka o kupnji mora se znati točno kako se modernizitati, kojim kapacitetom.”
Tjednik Nacional tvrdi kako ste Vi uz Ivana Šukera, Božidara Kalmetu, Josipa Petrovića i Tomislava Thura odgovorni za to što se dopustilo širenje MOL-a u Srbiju na štetu INA-e.
“Ponosan sam što je netko našao vremena da pogleda zapisnike i uspije rekonstruirati što se sve događalo 2005. godine. Ja bih rekao osobno da takvu odluku treba promatarati u kontekstu vremena. To je bilo 2005., prije toga su nam iz Srbije odnijete benzinske, skladišta… Ni danas ne možete normalno poslovati sa Srbijom. Bilo bi nepošteno zaustaviti partnera da ode tamo samo zato što vi ne možete. Siguran sam da je u to vrijeme to bila dobra odluka.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
