Gosti Točke na tjedan bili su sociolog Slaven Letica i voditelj isusovače službe za izbjeglice Tvrtko Barun. Analizirali su izjavu predsjednice Republike koja je u intervjuu za austrijske medije kazala kako je Hrvatska primila ''pogrešne izbjeglice''.
Vidjeli smo da ta teza, kako se radi o mladim, borbeno spremnim muškarcima, ne stoji. Ali nije samo Predsjednica s tom tezom baratala. Od kud taj dojam?
PROČITAJTE JOŠ
Letica: Većinom zato što su terorističke napade počinilil mladi muškarci. To je racionalna pozicija. To je vrlo mali postotak vrlo opasnih ljudi. U tom smlislu je Predsjednica u pravu. Nije bilo ni moguće među milijunima izbjeglica pronaći mlade i opasne. U tom smislu ta predodžba je upozorenje na načelnoj, više nego statističkoj razini.
U napadima u Europi su sudjelovali većinom ljudi koji su rođeni u tim državama. Neki jesu došli izbjegličkim valom, ali radikalizira se velik broj ljudi rođenih u tim zemljama.
Letica: Problem integracije u Europi je kompliciran jer Europa ima svoje probleme. Stopa nezaposlenosti u Južnoj Europi je velika kao i dugovi tako da teško možete naći politiku zapošljavanja tražitelja azila. To je drama suvremene, pogotovo Sredozemne Europe. Nova doktrina Trumpa tek treba naznačiti što će biti. Najavio je oštar obračun i nastavak rata protiv terorizma, a to će utjecati na potencijalni novi izbjeglički val. EU mora utjecati da se te izbjeglice ostave zemljama bliskim tim ratnim žarištma kako bi se tamo mogli vratiti.
Letica: Ratna rješenja nisu u načelu rješenja, ali kad imate takav ratničko teroristički pokret onda ne postoje druge mjere. Da nije bilo fanatizma koji je poslužio kao triger i kao nadahnuće oni bi bili mirni građani u tim zemljama EU.
Radite puno s tim izbjeglicama. Kakva su vaša iskustva kad je riječ o Hrvatskoj. Jesmo li dobili puno vojno sposobnih mušakraca?
Barun: Promijenila se struktura tražitelja azila. Prije izbjegličkog vala je bilo 120 tražitelja azila i to većinom muškaraca a sada je više obitelji. To je kriza prouzrokovala. Ljudi se boje tih muškaraca dok smo svi nekako puno suosjećajniji s djecom i ženama.
Slažete li se da će se mijenjati politika EU pod utjecajem Trumpa i nacionalnih trendova?
Barun: Potrebna je zajednička europska politika. Mi koji radimo s izbjeglicama nadamo se da će se u obzir uzeti temeljene ljudske vrijednosti. Osobno smatram da će EU napraviti sve da se izbjeglička kriza ne dogodi. Tu je veliko pitanje pregovora s Turskom. Ako se kriza dogodi, mišljenje moje je da će desne ili krajnje desne stranke profitirati jer će na tu kartu igrati. Lako je ljudima manipulirati strahom.
Je li Hrvatska spremna primiti 4 ili 5 tisuća ljudi?
Barun: Mi smo uvjereni da jesmo. Vidimo da već sada s ovim malim brojem, a trenutno je 550 tražitelja azila ovdje, sustav ima tu nekih poteškoća. Počet ćemo sa temeljnim korakom, a to je učenje jezika. Ministarstvo obrazovanja godinama ne osigurava ono što zakonom mora, a to je tečaj hrvatskog jezika. Samo jedan period od 3 mjeseca su to ispoštovali. To je već jedan pokazatelj da nam je teško, a onda su tu medicinska skrb, upoznavanje doktora s ljudima koji imaju međunarodnu zaštitu… S ovim brojem tražitelja azila ima problema, što bi bilo kad bi ih bilo više stotina.
Koliko radikalizaciji može doprinijeti kada nema prave integracije i kad se izbjeglice ne osjećaju da su pripadnici te sredine?
Letica: Nevolja je što je Hrvatska u teškim problemima. Ako ide val prema zapadu otvara se i demografski prostor za maksimalno 5.000 izbjeglica. Ali kako te ljude motivirati? Jer ih veliki dio ne vidi Hrvatsku kao prvi izbor. Kad su u pitanju osjećaji oni su uvjetovani plemenitošću i slabošću Mrekel jer je ona i sama bila kćer pastora koji je prizivom savjesti otišao o u istočni dio Njemačke. Kad je vidjela patnju ljudi koji su htjeli pobjeći od rata, ona ih je pozvala u Europu.
Kakav je sentiment ljudi u Hrvatskoj?
Letica: U skladu s disanjem masovnih medija. Mi imamo razloga biti zahvalni. Moja je obitelj je bila u El Shatt. Mi smo odvedeni u pustinju. To je bilo mudro zato što je život u pustinji bio toliko užasan da su ljudi se jedva čekali se vratiti, a sad ljudi iz pustinje bježe u Njemačku i Švedsku i teško će se vratiti.
Kad Trump kaže da se kupuje američko, proizvodi američko, pleše američko i to pokaže u praksi tako da njegova žena pleše u haljini američkog dizajnera, pleše se na My Way… Sve to će imati neke posljedice na promjenu politčkih odnosa.
Barun: Činjenica je da se stavovi formiraju preko medija. To je istina jer ljudi nemaju iskustva. Najbliži krug kuća oko prihvatilišta zna za izbjeglice, a sve ostalo dalje ljudi sve manje znaju tko su ti ljudi i onda se vodimo teorijama. Mediji su teorija nassuprot osobnom kontaktu s tim ljudima. Pogotovo ako je negativan primjer jer onda puno više utječe na naše stavove.
Osobno sam doživio kad su policajci u Opatovcu rekli da su i oni tako bježali prije 20 godina. I mislim da možemo pokazati solidarnu ruku. Politka je pokazala humani pristup, mislim da možemo napraviti taj dodatan trud i napor, ali nedostaje da se upoznamo više. Čuli smo izjavu Grabar Kitarović koja je činjenično netočna. Dakle, da se upoznamo s činjenicama pa da se upoznamo sa sudbinom osobe i vidimo da je to normalna osoba i da su to normalni ljudi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
