Predsjednik Uprave Ine, Zoltan Aldott, sudjelovao je na konferenciji Nove energetske strategije i govorio o perspektivi Ine, koja je u zadnje vrijeme došla u fokus javnosti, zbog Vladine objave o namjeri otkupa cjelokupnog MOL-ova udjela.
“Sad čujemo svašta. Ina ima dobar javni dijalog, ali čujemo neke stvari, koje emotivno nije lako čuti, poput izjava da je kompanija uništena. Ja bih rekao da se za dobrim konjem prašina diže i, bez lažne skromnosti, Ina nije loša kompanija, iako zadnjih godina nije bilo tako”, kazao je Aldott.
VEZANE VIJESTI
Istaknuo je razdoblje od 2009. i 2010. godine, kad kompanija nije bila u najboljem stanju. “Imala je problema s plaćanjem dobavljačima, Vladi i zaposlenicima”, rekao je Aldott, dodavši da je nova uprava morala poduzeti velike korake za poboljšanje efikasnosti i financijsku konsolidaciju.
Osvrnuo se i na komentare kako Ina manje ulaže nego prije. “Ina je prije puno više investirala, nego što to veličina kompanije dozvoljava. U zadnjih deset godina se investiralo oko 15 milijardi kuna”, kazao je Aldott, istaknuvši tri velika šoka za kompaniju, što je utjecalo na njezinu perspektivu.
Kao prvi šok istaknuo je Siriju, koja je bila investicija od milijardu eura. “Vratili smo 250 – 300 milijuna, a ostalo smo morali otpisati”, kazao je Aldott.
Drugi je šok bio regulativa. “Istina je da je Ina prošla od oporezivanja za druge stvari, povećanja rudne rente, gubitak od plinskog biznisa. Tu smo izgubili oko milijardu kuna”, kazao je Aldott.
Kao treći šok istaknuo je tržišnu cijenu. “Cijena plina pala je na trećinu koja je bila prije nekoliko godina To se događa ako se proizvodu cijena smanjuje 50 posto”, kazao je Aldott.
“Unatoč svim šokovima, kompanija je uvijek pozitivno poslovala. Ina nema problema s plaćanjem, investicijama. Ina nije problematična kompanija, ima značajan Vladin interes i privatni dio”, kazao je predsjednik Uprave Ine.
Aldott je istaknuo da imaju jasnu strategiju za perspektivu. “Želimo povećati proizvodnju, obnoviti rezerve, ako je moguće u Hrvatskoj, a ako nema mogućnosti u Hrvatskoj, onda moramo ići u inozemstvo, ali moramo znati da je to zasad vrlo rizično. Suradnja među velikim igračima na tržištu komplicirana je. Veliki proizvođači s njihovim troškovima mogu zaraditi, a ako se ide u novi projekt, troškovi će biti 40 – 50 dolara, što je i tržišna cijena, pri čemu nema puno mogućnosti zarade za kompaniju”, rekao je Aldott.
Što se tiče drugih biznisa, Aldott je istaknuo otvorenost Ine za njih, ali prioritet je jasan. “Rafinerijski sustav mora biti održiv i profitabilan. Nakon toga moguće je razmišljati o novim tendencijama u petrokemiju ili u obnovljive izvore. Ina ima jasan fokus na našem tradicionalnom biznisu”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
