Što donose izmjene Zakona o tržištu plina? Koja su pravila slobodnog tržišta? Znače li ona kraj socijalne politike vođene kroz cijenu energije? Na ta je pitanja u Novom danu odgovarao Tomislav Jureković, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA).
U Saboru je bilo puno polemika oko izmjena Zakona o tržištu plina. Vlada sada čini sve da cijena plina ostane ista. Je li to u skladu s pravilima igre slobodnog tržišta?
“U prvom redu, to je u skladu s hrvatskim zakonodavstvom. Okviri kakve imamo u Hrvatskoj omogućavaju takvu opciju. Ne radi se o apstraktom i ptopunom tržišnom okruženju. Ovo odgovara načinu na koji smo mi odlučili regulirati tržište plina.”
Dosad smo imali niske cijene, jesu li bile nerealno niske cijene? Hoće li država imati manje prostora intervenirati?
VEZANE VIJESTI
“Tradicionalno smo u Hrvatskoj imali cijene energenata koje su sadržavale komponente socijalne politike. Tako je bilo do pred neku godine. Uvijek je vlada imala zadnju riječ. Od ulaska u EU i Energetske strategije uhvatili smo kurs, odnosno hrvatska energetika se jasno odredila za tržišne mehanizme kao glavne regulatore. Odnos ponude i potražnje trebao bi biti taj koji određuje realnu cijenu. Nije zdravo ni za energetiku ni za gospodarstvo da su cijene energetike nerealne. Mi smo u procesu deregulacije, gdje pojedine komponente cijene oslobađamo i usput nastojimo ublažiti socijalne posljedice, no dugoročno, jedina održiva cijena je ona nastala ponudom i potražnjom. Današnji trenutak je trenutak prijelaznog perioda gdje Vlada koristi mogućnost da na određeno vrijeme na korist kućanstava određuje cijenu plina. Pomalo je nezgodno što se cijena plina na veleprodajnom tržištu za dobavljača određuje kada su cijene plina na europskom tržištu krenule prema gore. No, ne bi trebalo zaboraviti da je u tri prethodna postavljanja ove cijene dolazilo do sukcesivneog pada cijena plina. Tržište ima uspone i padove, pluseve i minuse te treba prihvatiti i jednu i drugu stranu priče. Treba omogućiti cijenu koja će biti održiva.”
Očekuje se odluka Vlade i traže se mjesta za uštede. 35 je distributera, imaju li oni prostor za uštedu? U Vladi su dali primjer Plinacroa i rekli da oni mogu smanjiti transportne marže?
“Ukupna cijena plina kada se radi za kućanstvo, sastoji se od robe i infrastrukturnih komponenti potrebnih da roba dođe do kućanstva. Cijena robe, transport – koji radi samo Plinacro – do gradova koji preuzimaju distributeri. Postoje neregulirane slobodne komponente – cijena robe, nakon toga infrastrukturne: skladištenje, transprot i distribucija te u konačnosti opskrba. Vlada određuje komponentu cijene robe, transporta i skladištenja. Na kraju ostaje marža konačnog opskrbljivača. Tko ima mogućnosti za uštede nije zahvalno govoriti. Cijena transporta u Hrvatskoj je visoka. Posljedica je prilično skupe transprotne mreže koju Hrvatska ima. Plinacro je nedavno mnogo uložio, imamo modernu, ali skupu mrežu.
Distributeri imaju odgovornost za sigurnost. Njih je 35, lokalnih, nastali su iz komunalne tradicije, iz komunalnih poduzeća. Dobro bi bilo određeno udruživanje, stvaranje realnog broja distributera, što bi složilo cijenu, no to je nešto što se ne događa od danas do sutra. To je proces koji traje jedno vrijeme.”
Možemo li očekivati da će distributeri na neki način sami pokušati regulirati cijenu. Možemo li očekivati inovacije tipa različitih tarifa?
“Otvaranjem konkurencije, a ona je prisutna na hrvatskom tržištu unutar šest mjeseci, stvara se prostor da tržište u toj svojoj komponenti napravi rezultat. Na razini opskrbe, država regulira zaštitnu reguliranu cijenu, no u tome se javljaju i konkurenti, koji su obično niži. Pravo je izbora svakog kupca energije da izabere između alternativnih ponuda. Postoje zaštitni regulatorni mehanizmi koji samo paze na situacije. Sve je sličnije telekomima. Vremena tradiocionalne energetike su prošla, već davno, i sad to počinjemo osjećati.”
Kruže informacije da će HEP postići dobar dogovor s INA-om oko otkupa plina?
“To mi je teško komentirati. Nemamo o tome ništa bliže informacije nego ih imate vi, a ne bi bilo niti fer. Radi se o dogovorima između dvije kompanije, ti su razgovori, pretpostavljam, ravnopravni. U načelu bi INA, s obzirom na lokaciju, trebala imati povoljniju troškovnu strukturu te kao takva ponuditi neku nižu cijenu, no prognozirati je nezahvalno.”
Postoji li opasnost da opskrba zakaže?
“Ulazimo u jednu drugu temu, a to je sigurnost opskrbom plinu. S obzirom na okolnosti na europskom tržištu, plina u osnovi ima. Mislim da opasnost od nestašice plina nije nešto što je realna opasnost. Nikad se ne može isključiti, ona može biti posljedica geostrateških situacija, nikad se ne mogu isključiti niti neki treći činovi koji imaju političku ili svjetsku pozadinu. To su događaji na koji se cijela struka priprema. Takve opasnosti uvijek postoje, no ako imate uvedene mehanizme one se svode na normalnu, dnevnu razine.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
