Saborska rasprava o izmjeni Odluke o proglašenju Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta u srijedu se već na samom početku prebacila na politički kolosjek, pa su se tako brojale žrtve u Jasenovcu, aktualiziralo pitanje tamošnje spomen ploče s natpisom "Za dom spremni", spominjali ustaše i partizani, poglavnici, doglavnici...
“17.000 romskih žrtava u Jasenovcu. Neosporna je činjenica da je Hrvatska u Drugom svjetskom ratu bila na strani kojoj se baš i ne bi trebali ponositi, ali opet je i činjenica ta da su sve te žrtve u Jasenovcu bile prenapuhane i da bi trebale biti podređene jednoj stručnoj analizi povjesničara. Pa bi tako činjenica o 17.000 ubijenih Roma, da nam uđe u udžbenike hrvatske povijesti koje bi financirala Hrvatska, opet bila još jedno pljuvanje Hrvatskoj državi u lice”, poručio je HDZ-ov Stevo Culej.
PROČITAJTE JOŠ
Ustaše su Rome, kazao je SDP-ov Nenad Stazić, evidentirali kao “stočne vagone Cigana”, zbog čega je nemoguće utvrditi stvarnu brojku ubijenih pripadnika te manjine u jasenovačkom logoru.
“Zašto je i kako došlo do tog stradanja Roma u NDH? Pa zato što su odmah po osnivanju NDH doneseni rasni zakoni. Rasni zakoni bili su protiv Srba, Roma i protiv Židova. Potpisao ih je ministar nastave i bogoštovlja, ustaški doglavnik Mile Budak. Danas u njegovu čast škole, ulice, trgovi u Hrvatskoj nose njegovo ime”, poručio je Stazić.
Stazić (SDP): Hrvatska godišnje za mirovine vojnika NDH izdvaja 348 milijuna kuna
Stazić je iznio i podatak iz 2013., po kojem Hrvatska godišnje za mirovine vojnika NDH, odnosno pripadnike ustaške vojske i domobrana izdvaja 348 milijuna kuna. Vlastima je zamjerio što i dalje toleriraju da u Jasenovcu još uvijek stoji ploča s ustaškim pozdravom “Za dom spremni”, te upozoravao kako u saborskim klupama sjedi HDZ-ov zastupnik (Culej) koji je zastupnika romske i još nekoliko manjina Veljka Kajtazija nazvao “srpskim ciganom”.
U raspravu se uključio i predsjedavajući Željko Reiner, koji je ustvrdio da arijevske zakone, koji su bili potpuno neprihvatljivi i za osudu, nije potpisivao Mile Budak, nego Ante Pavelić.
“Jednoga Mile Budaka prozivaju kao potpisnika ratnih zakona, mada on to nije bio. A ne spominju njegovu kćerku Grozdu, silovanu, ubijenu”, poručio je Culej i Stazića prozvao zbog napada na “sve ono što predstavlja Hrvatsku”.
“Kažete Mile Budak nije to potpisivao, to mi tvrdi i potpredsjednik Sabora. Sad jel’ potpisao poglavnik ili doglavnik, meni je sasvim svejedno, ali doglavnik je zdušno provodio ono što je poglavnik napisao”, odgovorio je Stazić i Reineru i Culeju.
SDP-ov Joško Klisović podsjetio je kako je Vlada pod predsjedanjem tadašnjeg HDZ-ovog premijera Ive Sanadera donijela odluku da se spomenik Mili Budaku ukloni iz mjesta Sveti Rok, uz obrazloženje da je isticanje takvog spomenika toj osobi suprotno ustavnom poretku RH.
“Meni se čini da se radilo o Francetiću, a ne Budaku, ali Francetić, Budak, Pavelić… tako svejedno, posve svejedno. Sve je to ista žgadija”, nadovezao se Stazić.
Glasnović: Koliko ima partizanskih mirovina i ljudi koji su nad Hrvatima vršili genocid?
U raspravu se uključio i nezavisni Željko Glasnović.
“Partizanske mirovine, koliko partizanskih mirovina ima? Koliko ima ljudi koji su vršili nad hrvatskim narodom aristocid, democid, klasni genocid itd. i žive ovdje po gradu, uselili su se u tuđe stanove”, rekao je Glasnović.
Ivica Mišić (Promijenimo Hrvatsku) Staziću je pak poručio kako “već 16 godina stalno radi i govori nešto što je protiv današnje Hrvatske države i naroda hrvatskog”, da se stalno vraća na temu ustaštva. I Mišić je u svom izlaganju apostrofirao “komunističke mirovine”.
“Ja nikada nisam govorio da smo mi svi u Hrvatskoj ustaše, ja sigurno nisam, ali ima onih koji jesu. Da li vi njima pripadate, to sami odlučite. Kažete komunističke mirovine… nema komunističkih mirovina, to u Hrvatskoj naprosto ne postoji, postoje mirovine pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i pripadnika narodnooslobodilačke borbe”, uzvraćao je Stazić.
Saborska zastupnica HDZ-a Vesna Bedeković izrazila je poštovanje prema žrtvama romskog naroda u Drugom svjetskom ratu na području kako Hrvatske, tako i u europskim razmjerima. “Prošlost ne možemo promijeniti ali budućnost Roma treba temeljiti na njihovom ustavnopravnom položaju te unapređenju njihova socijalnog i gospodarskog položaja”, poručila je.
Izmjenama se Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta, koji se obilježava 2. kolovoza, mijenja u Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu/Samudaripen. Kako je pojasnio predstavnik romske manjine Veljko Kajtazi, na 9. kongresu Međunarodne romske unije 2015. u Rigi utvrđeno je kako je pojam ‘Porajmos’ neprimjeren te ga treba zamijeniti sa ‘Samudaripen’.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
