Već šest godina Hrvatska i Srbija nisu ni pokušale dogovoriti državnu granicu. Dvije strane imaju oprečna stajališta kad je riječ o Dunavu tako da nije isključeno da i ovaj slučaj završi na arbitraži.

Arbitražni fijasko sa Slovenijom pokazao je koliko mukotrpno može biti utvrđivanje granica sa susjedima.

Nismo ništa riješili sa zapadnim susjedima, a veliko je pitanje što nas čeka sa Srbijom. Naime, očekuje se da na jesen krene nova runda pregovora o granici na i oko Dunava.

Ministrica vanjskih poslova danas bez komentara.

Sporno je područje oko rijeke Dunav. Točnije 10.000 hektara na srbijanskoj i 2.500 hektara na hrvatskoj strani.

Dva su osnovna polazišta. Hrvatska traži da se granica tumači prema katastru. Tako gledano sav teritorij lijevo od predložene linije razgraničenja pripao bi Hrvatskoj i njega je oko 11.500 hektara, bitno više od 900 hektara onoga koji se nalazi na lijevoj strani i koji bi slijedom toga pripao Srbiji.

Najveći dio spornog teritorija pripao bi Hrvatskoj , a rijč je o djelovima općina Sombor, Apatin i Bačka Palanka.

Srbija pak traži da se granica povuče sredinom Dunava.

Pregovori o granici odvijaju se u sklopu međudržavne diplomatske komisije. Zadnji put sastala se u rujnu 2011. Srbija kaže da inicijativa s njhove strane postoji…

Više pogledajte u prilogu Marka Perožića.