Iduće godine uvodi se porez na nekretnine. I dok Vlada tvrdi da to za građane neće značiti veće izdatke jer bi taj porez trebao zamijeniti komunalne naknade, građani i oporba su skeptični. Čak tolika da neki čelnici lokalne samouprave najavljuju referendum.

U međuvremenu, na adrese poreznih obveznika počeli su stizati obrasci koje nije nimalo jednostavno ispuniti. Rokovi za slanje informacija su kratki, a tko ne ispuni obrazac u roku plaćat će porez po najvećoj stopi.

Porez na nekretnine kreće od 1. siječnja, a gradovi i općine su velik dio posla u prikupljanju podataka prebacili na građane koji su ionako skeptični oko novog poreza.

Do 30. studenog općine i gradovi moraju donijeti odluke o koeficijentima za novi porez koji mogu biti:

1. Postojeća komunalna naknada pomnožena s koeficijentom starosti i koeficijentom stanja nekretnine.

2. Nekretnina neprikladna za uporabu imat će manji koeficijent i bit će jeftinija od postojeće komunalne naknade, a nekretnina s dodatnim sadržajima bit će skuplja.

3. Iznos novog poreza mijenjat će se i ovisno o starosti nekretnine. Nekretnine stare manje od 30 godina plaćat će skuplju naknadu od postojeće, posebno one koje su izgrađene u posljednjih 11 godina.

Nakon 2020. porez bi mogao biti značajno veći za sve.

U startu država planira prikupiti nekakvih 400 milijuna kuna više, no u dokumentima koje su slali u Bruxelles jasno piše da će se prihodi od tog poreza višestruko uvećati s godinama i to znači da će građani plaćati nekoliko puta skuplje.

Više od 72 tisuća građana potpisalo je peticiju udruge Lipa protiv uvođenja poreza na nekretnine. Posebno strahuju oni koji iznajmljuju apartmane na moru.

Više pogledajte u prilogu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.