U Novom danu gostovao je Davor Huić iz udruge poreznih obveznika Lipa, čiju je peticiju protiv poreza na nekretnine u četiri mjeseca potpisalo više od 100.000 osoba.
Koliko ste potpisa dosad skupili?
Oko 107.000 online, a još ih je oko 5.000 stiglo poštom ili mailom, dakle sve skupa oko 113.000 što dovoljno govori o nezadovoljstvu građana i mislim da ne postoji uspješnij apeticija u povijesti Hrvatske. Ta je tema u međuvremenu malo zamrla zbog drugih tema poput lokalnih izbra i Agrokora, ali interes je tu i građani to prepoznaju i o tome se priča.
Ministar financija kaže da porez na nekretnine nije novi namet.
To je semantičko pitanje, objedinjeni porez je, ali bitna je druga stvar, naime porez po definiciji nije namjenski, komunalna naknada je bila specifična, a ovaj porez kad se uvede – njegova namjena neće biti isključiva kao komunalna naknada i moći će se iskoristiti za druge stvari poput kupnje automobila što građani možda ne žele da se na to troši, a vjerojatno će biti i veći. Kad država uvede porez, postoji tendencija da se on povećava – nema garancije da se neće povećavati u budućnosti. Hrvatska je jedna od porezno najopterećenijih zemalja i oni u Hrvatskoj stalno idu gore. Imali smo dvije stope PDV-a, a smanjenja nije bilo iako više nismo u recesiji.
VEZANE VIJESTI
Taj porez će biti dosta složeno pripremiti, građanima su stigli obrsci, zbunjeni su, hoće li to biti spremno do siječnja?
Kad sam bio u Vladi premijera Tihomir Oreškovića, dosta se razgovaralo o toj temi, a jedan od glavnih problema bio je neuskkađenost zemljišnih knjiga, katastra i ostalih podataka na terenu. Jedinice lokalne samouprave nemaju sve podatke i taj obrazac ima niz probelma – ljudima nije jasno kako klasificirati nekretninu, a nije ni jasno smije li uopće država vama staviti na teret da si odredite porezne parametre. Također se prijeti da će oni koji do kraja kolovoza ne vrate obrazac, plaćati porez po najvišim stopama što je upitno je li zakonito. Niz pitanja postoji, ljudi masovno ne vraćaju taj obrazac – koliko znam, stopa povrata je ekstremno mala – i mislim da će biti puno problema.
Bune se i jedinice lokalne samouprave i neke od njih najavljuju i referendum.
One imaju područje autonomije i mogu odustati od provođenja ili ga smanjiti, ali nisam baš pravno siguran, odnosno postoje dileme oko toga može li se oko fiskalnih problema provoditi referendume.
Kakva bi mogla biti reakcija građana?
Ideja je da s ovom peticijom odemo u Vladu i Sabor i ljudima koji upravljaju ovom zemljom kažemo da su tisuće ljudi protiv ovoga poreza, ekstremno je nepopularan, a ljudi se ovdje teško oko ičega dogovore, no oko ovoga su se dogovorili – postoji unisonost i mislim da bi Vlada trebala uvažiti tu činjenicu.
Odudara li Hrvatska po ovom pitanju od neke prakse?
Hrvatska je jako specifična zemlja po tom pitanju stambenog fonda, naš je udio među najvišima u Europi kada je riječ o građanima vlasnicima nekretnina – to je možda dobro, možda ne, ali mi smo zemlja u kojoj su ljudi – naslijeđe socijalizma, kada je bila velika inflacija i jedini način štednje je bio da se uloži nekretninu, to i činili. I većina ljudi to shvaća i naglašava taj element da se kažnjava štednju – ja možda kao klinac nisam dobio sladoled jer su moji starci gradili kuću – hoće se ponovno oporezovati nešto što je već oporezovano i mislim da ljude to najviše smeta i ovo je otpor koji nismo dugo vidjeli.
Ako se pokaže da je riječ o vrlo značajnom nametu, hoće li se to odraziti na tržište nekretnina?
Može doći do pada vrijednosti stambenog fonda, pogotovo ako u jednom trenutku počne rasti porezna presija, ljudi će ih možda prodavati, ali u manjim mjestima gdje nema tolikog interesa cijena će još pasti i obezvrijedili ste vrijednost stambenog fonda koji je nekakv oblik štednje, uništili ste dio vrijednosti štednje.
Kolika je procjena da će se sliti novca u proračun?
Oko dvije milijarde kuna. Ministarstvo financija je reklo da će po novom porezu prihodi države porasti oko 15 posto, ove godine oko 300 milijuna kuna bit će veći, a kasnije će se povećavati i 2020. to postaje pravi porez, moguće su velike razlike i ljudi se boje da će on rasti kao PDV prije nekoliko godina.
Je li Vlada sve dobro iskomunicirala oko ovoga poreza, oni se žale da su mediji napuhali stvari?
O ovom se porezu govorilo nekoliko puta, svaki je put propalo, našim susjedima srušio ga je Ustavni sud, ovaj je put prošao u paketu 15-ak zakona i to ispod radara. Mi smo podržali poreznu reformu, ali smo rekli da se ovom porezu potivimo, no to tada u javnosti nije doživljeno. Digli smo temu “iz mrtvih” u travnju i sada kako se približava vrijeme plaćanja, a jedan od prvih koraka su formulari i što se ljudi s time više susreću, interes i pažnja jača.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
