Jedan od najvećih hrvatskih problema je demografija. U državnom proračunu osigurana su sredstva kojima će se u drugoj polovici ove godine značajno povećati iznos rodiljnih i roditeljskih naknada. Čini li Vlada dovoljno i koliko je zabrinjavajući trend u Novom danu govorio je demograf Stjepan Šterc.
“Naprosto, problematika je takva, trendovi su takvi, toliko negativni. Nas, koji već niz godina upozoravamo na crnu demografsku sliku Hrvatske, iznenađuje intenzitet negativnosti”, rekao je Šterc te prvi put u javnosti iznio nove brojke:
“Prirodni pad u prvih pet mjeseci 2017. u odnosu na 2016. je čak 40,2 posto. To nije za par sto ljudi. Ako se po prvih pet mjeseci napravi elementarna procjena to bi moglo biti na 18 tisuća godišnje – 18 tisuća ljudi više umire nego se rađa i mi to promatramo kao da se ništa ne događa.”
VEZANE VIJESTI
Projekcija Ujedinjenih naroda je da bi Hrvatska na kraju stoljeća mogla imati samo tri milijuna stanovnika, no Šterc tvrdi da je to zapravo optimistična procjena.
“Projekcije UN-a se zasnivaju na procjenama Državnog zavoda za statistiku koji ne uključuje iseljavanje. Ono što UN predviđa do kraja stoljeća u Hrvatskoj bi se moglo dogoditi do sredine stoljeća ako ništa ne učinimo”, upozorava Šterc.
Kraj stoljeća mnogima je daleko pa se time previše i ne zmarju, no postoje i projekcije za deset godina: “Ako po službenim podacima imamo negdje između 16 i 18 tisuća godišnji prirodni pad i imamo iseljavanje na razini 40 tisuća – a prema podacima država useljavanja je to vjerojatno i 80 tisuća – to nam daje brojku od gotovo 100 tisuća ljudi godišnje manje u Hrvatskoj. Puta deset…”
Što po pitanju demografije čini država?
“Mi u hrvatskoj imamo samo formu, sadržaj u nekim dokumentima, no nemamo postupanje. Nemamo nijednu sturčnu stratešku odluku. Novostvorena koalicija, koja ima temeljnu mantru stabilnosti, na treće je mjesto stavila demografsku revitalizaciju Hrvatske u sedam točaka. Manje-više svi znamo da je to jedan od ključnih problema, no nemamo nijednu direktnu mjeru. Sve što postoji, to je politička forma. Iako se moramo složiti da to je pomak, ali što se tiče struke, mi apsolutno nismo zadovoljni s tim”, rekao je Šterc.
Poznati demograf smatra da mi, u zemlji koja toliko nestaje, zapravo kažnjavamo rodilje.
“Žena, kad uđe u porodiljno razdoblje, ako ima plaću 6500 kuna, ona joj se smanji na 4500 ili koliko već. Po mom mišljenju trebali bismo zadržati dohodak i dati prosječnu plaću svakoj ženi koja je nezaoslena. Zašto? Jer je to strateški problem države, problem koji će kroz neko vrijeme opteretiti sve sustave. To čak nije ni pitanje novca, to je pitanje odluka. Ali one se ne donose”, rekao je Šterc.
Krivci? Politički sustav i podanici
Velik novac ide u vojnu sigurnost. Može li ona imati veze s demografijom?
“Ta sigurnost nije u izravnoj korelaciji s mladima i što oni očekuju u društvu. Ta sigurnost je generalna – teritorij, granice… Ono što mladi očekuju jest sigurnost u društvu koja se ne daje: sigurnost radnog mjesta, plaće, odnos prema mladoj populaciji… Ta sigurnost nestaje jer u Hrvatskoj dominira dominira politički sustav koj nije postavio svoje kriterije, a izvan toga sustava vlada nepovjerenje. Ta nesigurnost je jedan od glavnih razloga iseljavanja. Mladi očekuju i čvrstinu u upravljanju državom”, tvrdi Šterc.
A takve čvrstine, kaže, nema: “Nedostaju nam strateške odluke jer je politički sustav tako postavljen. Tamo su uglavnom podanici, nema nikoga tko će postaviti pitanje.”
Kao primjer tog sustava Šterc navodi reformu obrazovanja: “Mi se sada natječemo hoćemi li imati sastav za reformu ovakav ili onako, iako se točno zna koji su ljudi najbolji u sustavu obrazovanja, ali ti najbolji imaju osobnost i neće ići s politikom ako vide i osjećaju da ona ide u krivom smjeru”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
