"Trebala bi stoljeća da se pokrije dug, otkazi su realnost"

Kako komentirate jučerašnje predstavljanje Strategije uvođenja eura u Hrvatskoj?

"Mi smo jučer, gospodarstvenici i mi u Komori, izravno pratili prezentaciju i moram reći da je Strategija još uvijek nešto što se tek treba ostvariti na tragu očekivanja gospodarstvenika i hrvatskih građana.

Kad je Hrvatska započela proces ulaska u EU započela je i proces ulaska u eurozonu. Cijeli proces eurointegracija neće završiti dok nismo u schengenu i u eurozoni. Ono jučer je, čini mi se, dobro predočeno, na jedan transparentan način. Da se predstavi što će to konkretno značiti za građane i za gospodarstvo. U HGK prepoznajemo neke korisne su značajke za domaće poduzetnike. Prvo je svakako uklanjanje valutnog rizika i vezanih troškova. Realno je očekivati i manje kamatne stope, nestat će troškovi konverzije, niža će biti naknada za prekogranična plaćanja... Čitav je niz pozitivnih posljedica, posebice na činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo u velikoj mjeri orijentirano na eurozonu."

Stiglo je i upozorenje da HNB i dalje čvrsto drži tečaj za euro koji nije pogodan.

"Kad se govori o negativnim posljedicama, najčešće se govori o ideologiziranom aspektu cijele priče kaoo da je riječ o gubitku monetarnog suvereniteta. No u kojoj mjeri ga je Hrvatska u proteklih 25 godina koristila? Izvoznici su cijelo vrijeme nezadovoljni tečajem. Način na koji će se izvršiti konvergencija, to usklađivanje tečaja kune u odnosu na euro je jedna složena procedura koja zahtijeva niz različitih elemenata. U povijesti smo imali niz takvih promjena, postoje povijesna iskustva. Postoji složena metodologija koja mora na objektivan način to utvrditi. Sam proces utvrđivanja i usklađivanja i ulazak u taj mehanizam je nešto što se definira i vremenski."

Očekujete da se tečaj mijenja u odnosu na sadašnji?

"Mislim da se to neće dogoditi. Ako se nije to dogodilo proteklih godina, teško je očekivati da bi se sada. Tečaj će ostati negdje u ovim okvirima."

Što je s odnosima cijena i plaća?

"Mislim da se ovo neće bitno odraziti na plaće. Bit će bolji uvjeti, veća konkurentnost naših tvrtki, bit ćemo bolje mjesto za ulaganje, to sve može pridonositi gospodarskom rastu što može generirati rastom plaća. Cijene ne trebaju nužno rasti. U drugim zemljama je to bilo oko 0,01 posto i to se uglavnom događalo jednokratno. Postoje mehanizmi da se to spriječi, da se intervenira. Znamo mi nas... Da se mangupski iskoristi uvođenje eura, da se povećaju cijene. To se može spriječiti."

Što očekujete na tržištu rada, kada je riječ o plaćama?

"Očekujem i prije nego se uvede euro da će se plaće povećavati. Ovo je proces koji će trajati četiri, pet godina. Činjenica je i da mi više nemamo radnika. U turizmu će sasvim sigurno doći do povećanja plaća.

Hrvatska prolazi jednim dijelom kroz ono što su prošle i druge zemlje ulaskom u EU, otvaranjem tog ogromnog tržišta. Velik dio odlazi iz Hrvatske, ne zato jer ne može naći posao... Ljudi koji imaju visoka stručna znanja, ljudi koji su traženi u zemljama gdje imaju bolje plaće i bolje uvjete za ostvarivanje svojih profesionalnih i drugih ambicija. Poljska je to prošla, baltičke zemlje, u desecima posto se to mjerilo.

No za očekivati je da nam se može dogoditi ono što se događa u tim zemljama, a to je da dođe do povratka. Migracije više nemaju karakter koje su imale nekada. Mi moramo jačati naše kapacitete u smislu otvaranja radnih mjesta, bolje plaćenih."

Je su li točne najave da je promjenom europske direktive ugroženo 30-ak tisuća radnih mjesta?

"Čini mi se da da. EK je donio zaključak da se revidira direktiva iz 1996. koja regulira pitanje izaslanih, upućenih radnika. Radi se o tome da se ona odvija u pravcu ozbiljenja jednoga načela koje je samo po sebi vrijedno i plemenito - za isti rad ista plaća. To načelo se zapravo kosi jednim drugim načelom, a to je načelo poduzetničkih sloboda. Dobar dio hrvatskih firmi su konkurentne i zbog toga što imaju niže plaće. Ako se ta direktiva revidira, direktno su ugroženao radna mjest. Hrvatska u ovom trenutku ima 39 tisuća upućivanja, pretežito u Njemačkoj, u građevinskom sektoru. Hrvatske tvrtke trenutno nisu u stanju osigurati četiri puta veća davanja. Ovako jedno oktroiranje takvoga načela direktno će ugroziti sudbinu tih radnih mjesta."

Što je s Agrokorom i pitanjem hoće li biti sačuvana radna mjesta? Vidite li mogućnost da dio ljudi ostane bez posla?

"Mislim da je to realnost. U Hrvatskoj se nikad restrukturiranje nije radilo bez smanjenja broja radnika ili plaća. Plan koji je jučer predstavljen je zapravo vrlo logičan i očekivan. Mjesecima se nagađa da će se restrukturiranje odvijati u pravcu odvajanja core businessa i drugih djelatnosti. Ovo drugo prodati ili likvidirati, što će samo po sebi dovesti do pada broja zaposlenih. Sama najava smanjenja prihoda i povećanja dobiti je nešto što samo po sebi neće značiti povećanje zaposlenih.

Objavljeno je da tražbine iznose 58 milijardi kuna, a Ante Ramljak kaže da oće morati optisati i do 70 posto dugova. Dodaje da je bolje uzeti nešto, nego ići u stečaj i ostati bez ičega.

"U Hrvatskoj postoji općenito puno rezervi, koje nisu sasvim utemeljene, kada je riječ o stečaju. Stečajevi su sastavni dio gospodarskog života. Stečajevi pogađaju vlasnika. Mi smo imali uspješan stečaj Peveca. Stečaj nije bauk, on ne znači nužno likvidaciju. Vlanik će proći loše, a drugi ne bi trebali trpjeti.

Dobavljači koji su preživjeli godinu dana, oni će postojat i dalje, oni su to na neki način preživjeli. Hoće li se oni uspjeti dogovoriti, to je sada pitanje. Očito imovina ne može pokriti silna dugovanja, jedino neka nova stvorena vrijednost, profit, zarada mogu osigurati vraćanja tih silnih dugovanja. Trebala bi stoljeća da se dug pokrije, realnost je da se mora ići u otpis. To je samo pitanje dogovora kako i koliko."

Zdravko Marić kaže da porezni obveznici ne bi trebali platiti taj dug.

"Bojim se da ta mogućnost nije isključena. Na ovaj ili onaj način porezni obveznici će trpjeti posljedice toga što se u Agrokoru dogodilo i događa. Mislim da je mudrost vodstva da se ide na to da se to dogodi u najmanjoj mogućoj mjeri. Da se išlo u klasičan stečaj ni onda to ne bi sasvim bilo moguće, s obzirom na veličinu Agrokora. To će imati posljedice na šire aplikacije unutar cijeloga društva."

Taj rizik se može do kraja isključiti?

"Ne može. Mislim da treba biti realan i računati s posljedicama koje ćemo svi osjetiti."

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.