Zajedničko vijeće općina i Srpsko narodno vijeće u Vukovaru svečanom su akademijom obilježili 20. obljetnicu postojanja i rada. Razgovaralo se i o 22. obljetnici Erdutskog sporazuma. Istaknuli su važnost jačanja suradnje Hrvatske i Srbije te ustvrdili, kako kažu, da položaj srpske manjine u Vukovaru, ali i ostatku zemlje, nikad nije bio lošiji.
SDSS-ov Milorad Pupovac rekao je da će uskoro održati sastanak s predstavnicima gradske, županijske i državne vlasti o ponovnom postavljanju ploča s ćiriličnim natpisima u Vukovaru.
“Samo ćemo razgovarati o načinu kada i kako će se to realizirati, a ne hoće li se. Tamo gdje postoje zakonske pretpostavke, zakonski okvir, to će se napraviti i ono o ćemu ćemo razgovarati jest kako i u kojim vremenskim rokovima”, izjavio je Pupovac, prenosi HRT.
VEZANE VIJESTI
“Problem je što nakon 20 godina nismo uspjeli registrirati škole u kojima se nastava odvija na srpskom jeziku i ćirilićnom pismu kao manjinske – iako za to postoje svi zakonski preduvjeti. Svake godine broj pripadnika srpske nacionalne manjine u svim institucijama opada”, kazao je predsjednik Zajedničkog vijeća općina Srđan Jeremić.
U Zajedničkom vijeću općina obilježena 22. godišnjica Erdutskog sporazuma
Erdutski sporazum, potpisan na današnji dan, 12. studenog 1995., bio je temeljni okvir za miran suživot i reintegraciju ovoga dijela Hrvatske, rekao je predsjednik ZVO-a Srđan Jeremić, ali i poručio kako se njegove odredbe, kako godine prolaze, sve manje poštuju.
“Protekom vremena najveći dio zajamčenih prava polako je potiskivan, a u određenim razdobljima količina prava koja smo dobijali zavisila je od naše pozicije u Hrvatskom saboru, odnosno od naše ‘političke težine’ u određenom trenutku što nikako ne bi smio biti slučaj”, kazao je Jeremić.
Po njegovim riječima, prava koja su srpskoj zajednici u Hrvatskoj zajmčena Erdutskim sporazumom i Pismom namjere Vlade RH trajna su i ne mogu se dovoditi pitanje.
Premda je srpskoj zajednici zajamčena prosvjetna autonomija, ZVO nije uspio registrirati osnovne škole u kojima se provodi nastava na srpskom jeziku kao manjinske, upozorio je.
Također, gotovo nikakav pomak nije napravljen oko primjene dvojezičnosti iako je, naglasio je, zakon i tu jasan.
Požalio se i na ne primjenu proporcionalne zastupljenosti pripadnika srpske zajednice u javnim službama rekavši kako na radno mjesto s kojega je u mirovinu otišao pripadnik srpske zajednice redovito dolazi pripadnik većinskog naroda.
Ukazao je i na neriješen institucionalni položaj ZVO-a te medijsku blokadu.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac na svečanosti u Zajedničkom vijeću općina ocijenio je kako je Erdutski sporazum iznimno važan dokument koji je donio mir između Hrvata i Srba, ali bio je i temelj novoga položaja Srba u Hrvatskoj.
“Nema nikakve sumnje da je riječ o međunarodnom dokumentu čije odredbe imaju trajan karakter”, naveo je Pupovac te ocijenio kako nema nikakvog razloga da se ne nađe riješenje za registraciju manjinskih srpskih škola.
I on je upozorio da je udio pripadnika srpske zajednice u javnim službama sve manji, u državnim tijelima na području Hrvatske manji od dva posto.
Izaslanik Vlade i premijera Andreja Plenkovića, osječko-baranjski župan Ivan Anušić poželio je čelnicima srpske zajednice u Hrvatskoj da s predstavnicima državne vlasti dogovore najbolja rješenja za srpsku zajednicu.
Govorio je i bivši predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović rekavši kako je skeptika u svezi mirovnog procesa u hrvatskom Podunavlju bilo i na hrvatskoj i na srpskoj strani.
Svečanosti je nazočan bio i osječki gradonačelnik Ivan Vrkić koji je, uz Stanimirovića, bio aktivni sudionik provedbe procesa mirne reintegracije.
Povelje ZVO-a uručene su Milanu Trbojeviću, bivšem uredniku Novosti i Srećku Ilinčiću za sportske uspjehe.
