Nakon što je pred Povjerenstvom za Agrokor bio bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski, drugi je na redu Borislav Škegro, bivši savjetnik predsjednika Tuđmana za ekonomska pitanja, potpredsjednik u Vladi Nikice Valentića zadužen za gospodarstvo i ministar financija od 1997. do 2000. godine.
Na početku je Borislav Škegro rekao je da je sudjelovao u brojnim privatizacijama kao potpredsjednik Vlade za gospodarstvo od 1993. do 2000. godine te ministar financija od 1997.
”Jeste li u vrijeme svih svojih mandata kao ministar financija bili involvirani u privatizaciju tvrtki iz sustava koncerna Agrokor”, pitao ga je Milijan Brkić.
VEZANE VIJESTI
“Dugo sam bio u Vladi, cijelo to vrijeme sam bio potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo. Slijedom te funkcije pripadao mi je niz dužnosti vezanih uz privatizaciju, ali ne za pojedine tvrtke nego za velike projekte. Što se tiče Agrokora, Agrokor tada nije bio nikakva posebna tema”, odgovorio je Škegro.
Na pitanje je li se ikada na sastancima, bilo u Uredu predsjednika ili na sjednicama Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, govorilo o privatizaciji Škegro je odgovorio: “Predsjednik Tuđman se nije bavio privatizacijom. Postojala je prešutna podjela rada između Ureda predsjednika i Vlade. Predsjednik se bavio obranom, vanjskom politikom i unutarnjim poslovima, a Vlada svim ostalim”. “Privatizacijom se nije bavio. Nikada predsjednik Tuđman nije pozvao nas iz Vlade da kaže: prodaj ovome ili onome. Mi smo ga nekad informirali o nekim osjetljivim temama. Ja sam bio njegov glavni suradnik za gospodarstvo jer sam bio potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo”, rekao je Škegro.
Milijan Brkić upitao je Škegru o državnim jamstvima Agrokoru od 30 milijuna eura 1999. godine.
“Ja sam bio protiv tih jamstava, ali sam ih potpisao kao jedini ovlašteni poduzetnik jer je Vlada tako odlučila koja je jedino mogla privatnoj tvrtki dati jamstva. Ovdje se ne radi o personalizaciji nego o funkciji”, rekao je.
Ispričao je kako je Koordinacija za gospodarstvo, kojoj je on predsjedao, prvotno bila odbila jamstvo. Jamstvo, odnosno Vlada, odobrila je jamstvo nakon prosvjeda radnika Zvijezde u organizaciji PPDIV-a.
Ivan Lovrinović upitao je Škegru zašto je potpisao jamstvo, a nije podnio ostavku, poručio je: “A to bi vi?”
“Notorno je da nema tog tijela u demokratskom sustavu u kojem će svi biti za jednu odluku. Pa neće valjda svako malo netko davati ostavku”, kazao je Škegro. Poručio je da nije davao ostavku jer mu je “visilo” 14 posto proračuna i da je morao voditi privatizaciju Hrvatskog telekoma.
“Ovdje sam samo zbog zapriječene kazne od pet godina. Kada ne bi bilo toga sigurno ne bi došao da vas podsjećam na zapisnike Vlade i Sabora koje možete pročitati”, kazao je Škegro na što ga je Orsat Miljenić upozorio da mora odgovarati na pitanja.
Škegro je rekao da se ne sjeća koliko je u svom mandatu potpisao jamstava za tvrtke iz koncerna Agrokor.
“To jamstvo nije odgovaralo formalnim kriterijima i bilo je rezultat pritiska sindikata i radnika u Zvijezdi”, kazao je Škegro. Miljenić je još jednom upozorio Škegru da ne polemizira s članovima Povjerenstva nakon što ga je Lovrinović pitao o Fondovima za gospodarsku solidarnost.
“U pitanju gospodina Lovrinovića sam prepoznao kao liniju napada na svjedoka”, kazao je Škegro na što mu je Miljenić odgovorio da je to dopušteno.
Grmoja je pitao Škegru razgovara li s Antom Ramljakom i kada su zadnji puta razgovarali.
“Ramljak je moj prijatelj kojeg sam prvi puta sreo negdje 2002. godine koji je radio za uglednu stranu tvrtku. U to vrijeme nismo surađivali na nikakvim projektima, nego smo ga 2007. godine uzeli za četvrtog partnera u Questusu. Zajedno smo to radili od 2007. do 2011. godine”, kazao je Škegro i dodao da su ostali prijatelji.
Rekao je da su se čuli telefonom prije mjesec i pol dana.
“U kafiću Gold se nisam nikad sastao s Antom Ramljakom, a s Martinom Dalić se ponekad tamo sastanem. Nju znam još iz 90-ih godina”, kazao je Škegro i dodao da Ante Ramljak nije bio na sastanku s njim i Martinom Dalić u kafiću Gold.
Dodao je da ovaj vikend organizira druženje na koje će možda pozvati i Ramljaka.
Maras je zatražio od Škegre da imenuje osobu koja je stavila na sjednicu Vlade točku o jamstvu Agrokora, a on je reako da je tom sjednicom Vlade jpredsjedala Ljerka Mintas Hodak te je dodao da to jamstvo za Agrokor, za razliku od nekih drugih, nikada nije došlo na naplatu. ‘Po zakonu po kojem je jamstvo izdano, bila je obveza dati Saboru sva izvješća o jamstvima. Pitajte Crkvenca da li je poslao to izvješće. Ako nije došlo, imate novi trag za istragu, ustvrdio je Škegro.
Upitan koliki je bio utjecaj politike na banke, kao i na dodatno pitanje o bivšem direktoru PBZ-a Martinu Katičiću, Škegro je rekao da Katičić kao član HDZ-a i zastupnik u Saboru, u PBZ-u nije htio ni registrirati račun HDZ-a. Danima vas slušam gospodine Maras, Tu izgovarate neke svoje filipike, nismo se mi ništa usuglasili oko zaključka koje izvodite, rekao je Škegro, a Miljenić upozorio i njega i Marasa da komentare zadrže za sebe.
Škegro je komentirao i tvrdnju Stipe Mesića da nijedna privatizacija nije mogla proći bez njega. Da li vi vjerujete gospodinu Mesiću, uzvratio je protupitanjem Marasu. On je dokazani krivokletnik i ne može mu se vjerovati. Zadnji slučaj je negiranje žrtava u Jasenovcu, ustvrdio je Škegro pa potom dodao da je u ovom slučaju Mesić bio u pravu. Ivić Pašalić nije odlučivao o privatizacijama, nego je Tuđman o tome razgovarao sa savjetnikom za gospodarstvo, a to je bio Borislav Škegro, rekao je Škegro.
Pašalić nije odlučivao o privatizacijama, donosio je odluke s jednom 13-tinom koja je sjedila u upravnom vijeću fonda za privatizaciju, dodao je Škegro na što je Maras zaključio dobacujući: “Dobro, ustanovili smo da je Pašalić donosio odluke o privatizaciji”.’Kako vas nije sram?’, kazao je Škegro, dodavši da je njemu ovo treće povjerenstvo na kojem sjedi i da su tu bili puino jači igrači.
Poznajete li Josipa Petrovića, pitao je Maras, a Škegro je rekao da ga ne poznaje osobno. Čitao sam izvješće o reviziji Unikonzuma, pročitajte koje su nepravilnosti utvrđene, rekao je Škegro, dodavši da ne zna da su na temelju te revizije podnesene stotine kaznenih prijava.
Škegro je rekao i da ne zna čiji je prijedlog u Vladu došla Martina Dalić. Potvrdio je da je nakon Ministarstva financija kratko surađivao s Dalić u Partner banci, ali da nije predložio da je Jadranka Kosor uzme za ministricu financija iako je bio Kosoričin savjetnik te je dodao da je to i za njega bilo iznenađenje.
Upitan je li Ramljak dok je radio u Questusu, bio povezan s Agrokorom, Škegro je rekao da nije te je ustvrdio da je Plenković je osnovao vijeće ili savjet bivših dužnosnika i član je tog tijela. “Nisam ni znao da će se donijeti lex Agrokor, niti sam znao da će Ramljak biti imenovan za izvanrednog povjerenika’, rekao je Škegro, dodavši da je u tom trenutku bio u SAD-u te je odbacio tvrdnje da je povezan s američkim fondovima.
Škegro i Maras zapali su u novu raspravu i oko FGS-ova. Naime, Maras je ustvrdio da je on znatno smanjio naknade za FGS-ove na što mu je Škrego poručio da ih je uništio.
Također Škegro je ustvdio da je na njega kao predsjednika upravnog vijeća Fonda za privatizaciju dvaput pokušano utjecati i da je taj dužnosnik bio predsjednik Sabora Stjepan Mesić.
HDZ-ov Josip Borić pitao ga je zašto je svojedobno rekao da bi htio biti policajac na 24 sata. ‘Pretpostavljam da je to bila iluzija na to što sam osobno prolazio 2000. i 2001.’, rekao je Škegro, dodajući da je nakon promjene vlasti u godinu i pol dana 11 puta bio na obavijesnim razgovorima, šest puta kod istražnog suca … “Na kraju tog procesa ostala je apsolutna nula'”, rekao je Škegro i opetovao da mu je ovo već treće istražno povjerenstvo.
“Na prvom istražnom povjerenstvu sjedim ja ovdje kao svjedok, a s druge strane sjedi osoba koja je predsjednica uprave trgovačkog društva koje je među osumnjičenima da je nestala pšenica. I ona mene kao članica povjerenstva ispituje da ja njoj kažem gdje je ona maznula pšenicu. To je vaša stranačka kolegica”, rekao je Škegro SDP-ovcima, dodajući poslije da se radilo o Dragici Zgrebec.
S obzirom na to da je kazao da je bio član Savjeta HNB-a, Lovrinovića je zanimalo je li upoznat s odobravanjem kredita iz prve misije HNB-a preko Zagrebačke banke. “Kredit Agrokoru je odobren 1991. Te godine mene nema nacrtanog, ni u HNB-u, ni u vladi’, rekao je Škegro, dodavši da kada je ušao u Vladu više nije sudjelovao u glasanju u Savjetu HNB-a.
Lovrinović je napomenuo da ne može baš bilo tko dobiti kredit iz prve emisije HNB-a, no Škegro je podsjetio da je tada guverner bio Ante Čičin-Šain, koji je bio član HSLS-a, a ne HDZ-a.
Ne znam što je i kakav je to Knighthead fond, kazao je Škegro na pitanje je li ikada surađivao s njima. Kazao je da su takvi fondovi vrlo korisni. Oni ne dolaze nešto uništiti, nego dolaze kad je već nešto uništeno spasiti, dodao je.
Na uporno inzistiranje Nikole Grmoje da sa prisjeti 1992. i 1993. i svoje odgovornosti kao člana Savjeta HNB-a, Škegro je reagirao burno. “Molio bih vas da se ne derete na mene i da mi ne držite lekcije”, kazao je Škegro ističući da on kao član savjeta nije mogo podnositi prijave protiv odgovornih osoba. “Ja ću vam reći što hoću, a ne što želite”, dodao je. “Nemojte biti beozbrazni. Članovi Savjeta ne podnose kaznene prijave”, kazao je Škegro i zamolio Miljenića da ga zašititi od “primitivnih i neukih napada. “Miljenić mu je odgovorio: “Pitanje nije bilo bezobrazno, već uporno, trebate se sudržati od bilo kakvih komentara. Odgovorili ste, idemo dalje”.
