Život u domu bio je mučenje, osjećala sam se kao nitko i ništa, od kada živim u zajednici, odnosno stanu, preporodila sam se, obnovio sam kontakte s obitelji, iskustva su koja su s javnosti podijelile osobe s invaliditetom na okruglom stolu Pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici.
Okrugli stol je organizirao Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, a pokrovitelj mu je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
Sve te osobe ističu kako im je boravak u zajednici, nakon višegodišnjih boravaka u domovima, promijenio život na bolje, vratio osjećaj vrijednosti i pripadanja, ‘popravio’ prekinute obiteljske veze.
Dolaze mi djeca, igram se s unučicom, godinama nisam imala kontakt s obitelji, no nećak me nedavno pozvao u svadbu, posvjedočile su tri žene koje su život u ustanovi zamijenile životom u stanovima, odnosno u zajednici.
VEZANE VIJESTI
Život u zajednici nije privilegija odabranih
Svjesno da pravo na život u zajednici, nije privilegija odabranih, dar ili rezultat samilosti, već temeljno ljudsko pravo, Ministarstvo za demografiju , obitelji, mlade i socijalnu skrb intenzivno poduzima korake za razvoj procesa deinstitucionalizacije, kao i prevencije institucionalizacije, ističe ministrica Nada Murganić.
S tim se procesom započelo 2013., kada je broj korisnika na stalnom ili tjednom smještaju iznosio 6. 757, od čega 3.976 osoba s mentalnim oštećenjima, a 2. 781 osoba su djeca s teškoćama u razvoju, navela je ministrica.
Da bi osiguralo nekretnine za korisnike uključene u program organiziranog stanovanja, Ministarstvo je uspostavilo suradnju s Ministarstvom državne imovine, pa domovi u ovom trenutku raspolažu sa 49 stambenih jedinica čiji je vlasnik država.
Ministarstvo je, navodi Murganić, za osiguranje dodatno potrebne infrastrukture, u Europskom fondu za regionalni razvoj osiguralo 498 milijuna kuna, a za dodatno potrebne kadrove 264,7 milijuna kuna – poziv za prijavu projekata za njega objavljen je u ožujku ove godine i do sada su odobrena tri projekta domova za osobe s invaliditetom u iznosu od 33 milijuna kuna, a natječaj traje do konca 2020.
Ministarstvo je svjesno da proces deinstitucionalizacije nosi određene rizike i prepreke, no unatoč tome uslugu organiziranog stanovanja uz podršku trenutno koristi 951 osoba, u više od 250 stambenih jedinica, ističe ministrica.
Saborske sjednice i na znakovnom jeziku
Hrvatski sabor bio je među prva tri parlamenta koja su ratificirala Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, podsjetio je predsjednik Sabora Jandroković.
Tim činom, Hrvatska je prepoznala ono što je ključno, a to je da je sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu ograničeno ne zbog njihovih oštećenja već zbog raznih drugih prepreka – društvenih, pravnih, političkih itd., naglasio je.
Sabor je, podsjeća, u povodu desete obljetnice ratifikacije Konvencije, podržao inicijativu zastupnice Ljubice Lukačić (HDZ), da se saborske sjednice prenose i na hrvatskom znakovnom jeziku, što se i radi od 4. listopada na na Hrvatskoj televiziji.
Time je ostvario važan iskorak u svom radu te dao konkretni doprinos smanjivanju komunikacijskih barijera i ostvarivanju jednakosti pristupu informacijama za sve građane u Hrvatskoj, rekao je Jandroković.
Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom upozorava na povrede prava gotovo 7 000 osoba s invaliditetom koje i dalje žive segregirani u posebnim ustanovama. Osiguranje njihovog prava na život u zajednici zadaća je cijelog društva i taj se proces treba ubrzati, rekla je zamjenica pravobraniteljice Mira Pekić Knežević.
