Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac izvjestila je danas nakon prve sjednice Upravljačkog odbora za izradu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. kako je riječ o dokumentu koji definira mjere i sve ono što Hrvatska želi postići do 2030. godine.
Vlada je u rujnu lani osnovala Upravljački odbor s ciljem koordinacije pripreme i praćenja provedbe Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. Taj odbor čine predsjednik Vlade i svi ministri, predstavnici Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, Udruge općina u Republici Hrvatskoj, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatske obrtničke komore (HOK), sindikata više razine, Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Žalac je istaknula kako je na današnjoj sjednici donesena odluka da se kreće s procesom izrade Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine. Izvijestila je i da je predsjednik Vlade Andrej Plenković na sjednici istaknuo “da je to dokument svih nas, cijele hrvatske javnosti”. Nacionalna razvojna strategija, kako je rekla Žalac, bit će dokument koji po prvi put definira prioritete, mjere i sve ono što Hrvatska želi postići do 2030. godine.
Trenutno postoji 200 nacionalnih strateških dokumenata
Temeljem tog dokumenta, dodala je, programirat će se na vrijeme po prvi put hrvatski dio financijske perspektive EU, tj. na vrijeme će se prepisivati sve ono što je zacrtano u strategiji u nove operativne programe za korištenje EU fondova. Navela je i kako trenutno postoji 200 nacionalnih strateških dokumenata i više od 1.700 lokalnih i regionalnih strateških dokumenata, napomenuvši da je nemoguće na takav način upravljati.
“Smatramo da će ova Vlada upravo sa zakonom o strateškom planiranju i upravljanju razvojem i ovom nacionalnom razvojnom strategijom po prvi put učiniti da točno znamo kakvu Hrvatsku želimo i koji su naši prioriteti. Ono što je najvažnije je da ti prioriteti trebaju biti utemeljeni kako u državnome, tako i u europskom proračunu, kako bi svi razvojni projekti našli svoje mjesto u budućem razdoblju”, istaknula je Žalac. Dodala je kako će se tražiti politički konsenzus kod usvajanja strategije u hrvatskom Saboru.
Na pitanje novinara da navede nekoliko primjera ključnih projekata, Žalac je pojasnila kako su u suradnji s dionicima razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini, a putem dva velika razvojna foruma te sedam radionica širom Hrvatske, definirani prioriteti, a oni se prije svega odnose na hranu, bioekonomiju, sigurnost, zdravlje, okoliš, kao i široke teme koje su sektorski vezane, a od horizontalnih tema tu je zasigurno i dio koji se odnosi na makroekonomiju i nacionalni program reformi.
“Ima jako puno dokumenata koje treba međusobno uskladiti i vrednovati, ali ono što je ključno, to je provedba onog što ćemo si zacrtati”, kazala je.
Upitana o povlačenju europskih sredstava za izgradnju liftova u stambenim zgradama, o čemu su se danas mogle čuti prozivke oporbe, Žalac je kazala da je nekoliko puta napomenula da se liftovi mogu trenutno financirati kroz projekt energetske obnove zgrada. Ustvrdila je da ono što udruge koje se bave tom problematikom trenutno predlažu, a odnosi se na ugradnju velikog broja liftova, nemoguće ostvariti u ograničenom pozivu, jer ono iziskuje velika sredstva.
Kako je kazala, ministarstvo je voljno izmjenom operativnog programa “možda isfinancirati pilot projekte koje umirovljenici i teže pokretne osobe traže”. “Naravno da ćemo o tome razgovarati, da se kroz prioritete, možda kroz izmjenu operativnog programa, uvaži i to. Međutim, sumnjam da ćemo moći isfinancirati sve liftove u državi kroz jedan ograničen poziv, jer je tu zasigurno značajan iznos sredstava koji je potreban”, poručila je.
