Za točno mjesec dana u punu primjenu treba krenuti jedna od najrestriktivnijih uredbi Europske unije - ona o zaštiti podataka!
Obvezuje tvrtke da ulože mnogo vremena, a i novca kako bi se u svim zemljama Unije stvorila manje pogodna klima za kršenje privatnosti i krađu podataka građanima.
Međutim, Hrvatska, kažu stručnjaci, i ovoga puta sve čini u zadnji čas. Vlada je Zakon o provedbi poslala u hitnu proceduru i on još nije izglasan – a brojni obveznici Uredbu dočekuju nespremni. Da stvar bude bolja – država je odlučila da će kaznama teškim i do 20 milijuna eura – po džepu udarati privatnici. Ne i tijela javne vlasti.
Stomatološka klinika na dnevnoj bazi barata s brojnim osobnim podacima – i ova zagrebačka zato se već već gotovo dvije godine, a posljednjih šest mjeseci intenzivno, usklađuje s europskom Uredbom za zaštitu podataka. A to nije uvjek bilo niti jednostavno niti jeftino.
Svaka tvrtka koja prikuplja bilo kakave podatke o korisnicima, morat će za točno mjesec dana – početi raditi u skladu s Uredbom. Da bi to mogli, morali su napraviti analize, a onda sve uskladiti pravno, tehnički i sigurnosno. A iako je uredba donesena prije 2 godine – mnogi su i dalje nespremni.
VEZANE VIJESTI
Ogorčenje u privatnom sektoru
Jedna od najrestriktivnijih uredbi Europske unije pokušava uvesti red i među korisnike raznih usluga, ne samo društvenih mreža, zaštiti osobne podatke od krađe i kršenja privatnosti, omogućiti da se njihovi podaci koriste samo u svrhe za koje su dali odobrenje, da se mogu obrisati te da se dobro čuvaju. Inače, kazne koje može izreći Agencija za zaštitu podataka su drakonske – i do 20 milijuna eura za najteže povrede.
Zakon o provedbi te Uredbe prošao je Vladu, a sada je u hitnoj saborskoj proceduri – i u javnoj raspravi doživio cijeli niz kritika. Posebno jer je država odlučila da tijela javnih vlasti odnosno ministarstva, županije i gradovi neće morati plaćati sankcije – za razliku od privatnog sektora.
“Nitko nije izuzet od primjene Zakona, i javni sektor će imati druge sankcije, samo ne novčane kazne jer nema smisla da, primjerice, Ministarstvo uprave plaća kaznu iz proračuna u proračun koji ga financira”, kazao je ministar uprave Lovro Kuščević.
Ovo objašnjenje nije smirilo ogorčenje u privatnom sektoru, a kritičari smatraju da takvo izuzimanje i nije u duhu same Uredbe kojoj je poanta da ujednači i praksu i kažnjavanje u svim zemljama Europske unije – i u privatnom i javnom sektoru.
Ministarstvo uprave tvrdi da Uredba omogućava izuzeće tijela javnih vlasti od novčanih kazni, a ministar dodaje da nije moguće dati vrijeme prilagodbe tvrtkama koje nisu stigle s usklađivanjem – no poručuje da novčane kazne nisu jedine na raspolaganju. Postoji naime mogućnost, da građani u slučaju da im bude povrijeđeno pravo – tuže za naknadu štete, podsjećaju stručnjaci i privatne tvrtke i državu.
Više pogledajte u prilogu Vanje Kranic
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
