Gost Novog dana bio je Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje koja je sudjelovala u neformalnoj radnoj skupini koju je u u veljači 2017. oformila Martina Dalić za analizu stanja u Agrokoru, a iz koje je nastala grupa koja je pisala lex Agrokor.
Sudjelovali ste u neformalnoj skupini dajući rješenja, što se od vas tražilo?
Inicijalni poziv koji je došao od Vlade odnosio se na analizu stanja u Agrokoru. Tražili su ljude koji su trebali analizirati financijsko stanje Agrokora i efekte na hrvatsko gospodarsvo. Napravili smo analizu koja je pokazala da bi nekontrolirani krah Agrokora hrvatskom gospodarstvu donio štetu od barem 100 milijardi kuna.
Vaš prijedlog nije prihvaćen?
Pokušali smo razmišljati strateški, dugoročno, i stvoriti okvir koji bi osigurao dugoročan opstanak Agorkora. Ne u ovom obliku kao dosad. Iznijeli smo prijedlog koji nije bio prihvaćen. To je već bio znak da naš nastavak rada neće imati smisla.
Radili ste besplatno?
Nije bilo formalizacije, to je i nama bilo čudno. Pitali smo nekoliko puta, ali nikad nije došlo do toga. Nismo imali pravo ni na kakvu naknadu.
VEZANE VIJESTI
Nije vam ponuđen daljnji angažman?
Ponuđen nam je ugovor od Texo Menagementa kao podizvođaču. Kako su naši prijedlozi nisu prihvaćeni, i taj ugovor nam nije bio ponuđen direktno od Agrokora, nismo vidjeli svrhu ostanka u procesu.
Nije vam bilo sporno ništa?
Od veljače do svibnja smo sudjelovali, tamo jesu bila imena o kojima se govori u medijima. Meni je bio sporan način na koji se to radi, bez formalnog angažmana, stihijski. Trebalo je brzo reagirati, ali svjedno, nisu nuđeni nikakvu formalni okviri i to me iznenadilo .
Jesu vođeni zapisnici?
Najveći dio komunikacije je išao mailom, to je cjelodnevni rad. Nije bilo klasničnih sastanaka i zapisnika.
Pokušavate otvoriti financijsku instituciju, Etičnu banku? Je li bilo nekih povjerljivih informacija o Agrokoru?
Naš angažman oko osnivanja Etične banke potpuno je odvojen od procesa Agrokora.
Jesu li na sastancima iznošene povjeljive informacije?
Zadatak nam je bio analiza financijskog stanja Agrokora, to se radi prema određenim podacima. Krenulo se od javno dostupnih izvještaja, a onda su došli i detaljniji podaci od strane Vlade, koji nisu bili dostupni u javnim izvješćima. Neka neobjavljena financijska stanja.
Bile su dostupne insajderske informacije iz Agrokora?
To su bili podaci koje je nama prezentirala Vlada i ne bih ulazio u način kako su podaci došli do Vlade.
Niste imali potrebe izaći prije u javnost?
Ne, mi radimo konstruktivno, nudimo rješenja. Imamo jedinstven set znanja za održivi razvoj. Sudjelovali smo konstruktivno, u procesu licenciranja banke smo isto radili maksimalno korektno…
Koji su po vama najveći propusti u izradi Lex Agrokora?
Glavni propust je u tome što proces nije bio dovoljno strukturiran i formaliziran i to je otvorilo kasnije sva pitanja o sukobu interesa. Nije logično da osobe koje su pisale zakon budu i provoditelji zakona.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
