Previranja u HDZ-u i situaciju nakon Izvještajnog sabora stranke nakon kojeg se čini nešto jasnijim odgovor na pitanje ima li aktualni šef stranke i Vlade Andrej Plenković protukandidata u HDZ-u, komentirala je u Studiju uživo bivša premijerka i bivša članica te nekadašnja predsjednica te stranke Jadranka Kosor.
Pratili ste Izvještajni sabor HDZ-a u subotu, kako gledate na sve?
Jasno je da će, kad budu izbori, biti više kandidata, jedan od njih mogao bi biti Stier, hoće li biti Plenković – vidjet ćemo, ovisit će i o njegovoj volji, a mogli bi se profilirati i neki drugi kandidati – koji su izravno ili između redova uputili kritiku. Što se tiče onih koji misle da predsjednik stranke i Vlade ne radi svoj posao, mogla bi se razviti win-win situacija, a kad je riječ o pesimistima i lose-lose situacija.
Plenković u svojem izvješću nije spomenuo Istanbulsku konvenciju za što je osobno smatrao da je važno postignuće, a gdje se raskolila stranka, a trebalo je spomenuti upravo pred HDZ-om ako je to smatrao važnim za građane i državu. Nije spomenuo ni koalicijske partnere u Vladi. Uvijek je bilo bitno na saborima HDZ-a da se pozivalo partnere na sabor, no Vrdoljaka i Pupovca nije se usudio spomenuti, niti pozvati, a kamo li partnere koji drže Vladu poput Sauche koji je bio jedan od uglednih članova SDP-a. To je, čini mi se, prošlo ispod radara.
VEZANE VIJESTI
S druge strane, svi članovi HDZ-a koji su govorili zapravo nisu ni na koji način spomenuli Andreja Plenkovića, bile su to poruke s ključem koje je trebalo čitati između redova. Stier je bio najhrabriji i vrlo jasan, važnu je stvar rekao koju vidjet ćemo hoće li naići na odjeke – kad je govorio o borbi protiv klijentelizma.
Što se tiče njegove kandidature, Stier je rekao – ne sada. On Plenkovića neće rušiti razarajućim sredstvima, sada će se on povući, ali je naznačio da će kada bude vrijeme – biti tu. Indikativno je i da je zaradio velik pljesak.
On je vaš bivši suradnik, kako je to bilo?
Poznajem ga jako dobro, bila je to suradnja s usponima i padovima, on je spadao među rijetke moje suradnike – što je kvaliteta – koji se nije libio reći, u četiri oka, što misli o nekim mojim potezima, znao je savjetovati, artikulirati jasno stavove o ljudima i pojavama, a nije bio za mene u unutarstranačkoj borbi. No kad je došao trenutak kad su me ostali trebali izbaciti iz stranke, on je jedini smogao hrabrosti i snage suprotstaviti se tome i nikada mu to neću zaboraviti. Stier spada u one političare koji su zaista vjerodostojni. Odgovor koji mu je uputio šef stranke ne spada među činjenice. Znao je od samog početka da se neće složiti s ulaskom HNS-a, znao je njegova stajališta. Stier je vrlo jasan i precizan, odrekao se prestižnih mjesta ministra vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade, radio je elitan posao, biti ministar vanjskih poslova je najelitniji posao – nemaš potrebe se valjati u toj političkoj domaćoj vrlo često kaljuži za razliku od premijera i drugih ministara. On se odrekao toga i znao je da riskira da ga se smijeni s mjesta političkog tajnika i da je u pitanju i pozicija mogućeg kanidata za Europski parlament na izborima za EP sljedeće godine, riskira to i Ivana Maletić. Stier je dosljedan, zna političke posljedice.
Kakve bi posljedice mogla imati afera Hotmail?
Jedno je istraga – ono što radi DORH, a drugo je politička dimenzija. U demokratskom svijetu postoji važna odrednica u političkom životu – politička i moralna odgovornost, zbog te su vrste odgovornosti mnogi državnici u svijetu odstupali. Politička moralna dimenzija je nešto što razlikuje uređene od neuređenih država. Ako se pozivamo na vladavinu prava, ova je dimenzija važna. U demokratskom svijetu je važna za političare, oni smiju mnogo, ali ne smiju lagati javnosti, govoriti neistinu. Mislim da je Martina Dalić morala otići, nije ona otišla svojom voljom, nju se uvjerilo da mora otići, a mi i idalje ne znamo zašto je ona otišla – ako je sve bilo savršeno, kao što tvrde. Moramo naučiti da u politici zaist amože biti presudna percepcija i da birači imaju neku vrstu sindroma prebrzog zaborava, a dio javnosti ne reagira. Sigurno jest da je ovo neugodna situacija i sigurno znam da Plenkoviću ovo neće biti jednostavno dalje raditi uz činjenicu da mu poziciju u Vladi čuvaju partneri od pUpovac do Vrdoljaka, neće biti lako provoditi reforme, donositi teške odluke jer će uvijek na kraju dana biti prebrojavanje ruku u Saboru, a sa zastupnicima koji su dosta žestoko istupili – Miro Kovač i Davor Ivo Stier – mogući protukandidati na sljedećim izborima. U takvim okolnostima, a tu su i predstavnici manjina, svaki će se dan otvarati neka nova politička rupa, a tako je teško završiti mandat i nimalo mu ne zavidim.
Kako gledate na izbor Tomislava Tolušića i Darka Horvata u zadnjim izmjenama u Vladi?
Da je htio da obavljaju važne poslove u Vladi, bilo bi to na početku mandata. Vratio se u zagrljaj HDZ-a, dao im je zaista velike ovlasti i počasti unutar Vlade i time ih je ojačao unutar stranke, a zna se da ni jedani, ni drugi nisu bili srcem, dušom i tijelom za predsjednika kakav je on. Dao im je da unutar stranke uzlete, ali to ništa u politici ne znači. I ljudi koje promovirate i gurate i dajete im velike šanse, na kraju dana u najvećem broju slučajeva ne da nisu zahvalni, nego prvi okrenu kapute. A ova Vlada neće imati reformski potencijal nakon svega.
Ništa od reformi, upozoravaju na to iz Bruxellesa.
Svi stručnjaci koji nešto znaju o ekonomiji i rastu, od HUP-a do Maruške Vizek, kažu da nam reforme trebaju ne zbog Bruxellesa, nego zbog nas. Ne može snažna Vlada ovisiti na ovaj način, svaka Vlada treba raditi na temelju svog programa, a ne pridruženog programa koji dolazi sa strane.
Vidimo “reformice” poput lex šerif ili promjene Zakona o sukoba interesa, koliko su to uopće mudre političke odluke u vrijeme kad se događa afera Hotmail?
Uopće ne razumijem to i vraćam se na pozicju predsjednika Vlade, koji zaista mora nadgledati proces i bdjeti nad svime i ne razumijem kako je Zakon o sukobu interesa mogao uopće doći do ove faze, on to očito zna i podržava. Takva će odluka odjeknuti snažno, a vidi se da ministar uopće ne razumije Ustav – po tom bi učenju i Ustavni sud bio dio zakonodavne vlasti i povjerenici, različiti pravobranitelji bili bi dio zakonodavne vlasti, to nije tako i to svaki student prava zna. Ne razumijem zašto se otvaraju novi bokovi za nove i nove kritike, a očito je i da jedan dio ministara radi po svojoj volji.
A demografske mjere koje očekujemo, najavljuje ih i predsjednica?
Ukupna klima u društvu jest važna za ljude, da ne odlaze, i borba protiv klijentelizma je jedna od demografskih mjera.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
