Grad Zagreb, unatoč protivljenjima mjesne samouprave, sustavno daje u zakup javna igrališta, koja bi morala ostati besplatna i javno dostupna kao važna gradska infrastruktura za sport i rekreaciju. Građanska platforma 1POSTOZAGRAD traži poništenje zakupa, ali od toga neće biti ništa, a gradska oporba pita: Čija su zapravo kvartovska igrališta?
VEZANE VIJESTI
O netransparentnosti gradske uprave u korištenju gradskih kvartovskih igrališta i neprihvatljivosti njihova zakupa već smo pisali, no razvoj događaja oko košarkaškog igrališta na Barutanskom bregu u Maksimiru opet je uzburkao duhove te izazvao nezadovoljstvo i prosvjed građanki i građana.
Naime, mjesni odbor Maksimir i Vijeće gradske četvrti Maksimir ovih su dana jednoglasno odbili mogućnost koncesije za igralište na Barutanskom bregu, a Vijeće gradske četvrti Podsused – Vrapče tražilo je poništenje natječaja koji se odnosi na davanje u zakup sportsko-rekreacijskog centra ‘Gornji Stenjevec’. Protiv zakupa glasalo se i u mnogim drugim vijećima metropole, primjerice u Donjem gradu ili Trnju.
No Grad se na to ne obazire, ogorčeno primjećuju, iako je to u suprotnosti sa Statutom Grada, koji propisuje da se o davanju koncesija Grad najprije mora posavjetovati s mjesnom samoupravom, a u suprotnosti je i s izjavama gradonačelnika Milana Bandića o važnosti mjesnih odbora i gradskih četvrti za kvalitetu života građana i građanki Zagreba.
Gdje je tu javni interes koji je Grad dužan osigurati? – pita se i gradska oporba, a građanska platforma 1POSTOZAGRAD traži da se raspisani natječaj za koncesije poništi, kao i ugovori već dodijeljenih koncesija. “Javna sportska i dječja igrališta ne smiju biti predmetom najma, već pripadaju svima nama – koji smo ih i debelo (pre)platili”, kontinuirano upozorava ova građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra, iz koje najavljuju angažman i oko pitanja sportskih terena na Krešićevim livadama na Tuškancu koje Grad također daje u koncesiju umjesto da se igrališta urede i stave u funkciju.
No nije to nova praksa, naime, neka od gradskih igrališta unazad nekoliko godina su već u zakupu pa je nova runda zakupa prošla ispod radara javnosti koju se uskraćuje za igrališta izgrađena javnim novcem, podsjećaju iz platforme 1POSTOZAGRAD i upozoravaju da se radi o “najnakaradnijoj eksploataciji javnih dobara, i to namijenjenih prvenstveno djeci i mladima za nečiji profit”.
“Javna gradska, kvartovska, igrališta su javna dobra i predstavljaju ključni segment sportsko-rekreativne infrastrukture Zagreba. Kvartovska igrališta su građena novcem građana i njima pripadaju. Gradska uprava nema mandat poništavati javna dobra, već upravo suprotno: Grad se o javnim gradskim igralištima dužan brinuti kako bi ona – uređena, opremljena i održavana – uvijek bila u funkciji i besplatna za sve koji ih žele koristiti. Ta je činjenica stoljetna praksa u Zagrebu i tako treba i ostati”, navode u platformi 1POSTOZAGRAD, podsjećajući da u razvijenim europskim gradovima ne postoji institut iznajmljivanja vlastitih kvartovskih igrališta namijenjenih za sport i rekreaciju svih građana.
“Natječajem za zakup kvartovskih igrališta Grad nanosi štetu sam sebi, a opravdano je postaviti pitanje u čiju korist? Rješavanje prostornih potreba interesnih grupa, sportskih klubova i organizacija ne smije se rješavati na štetu postojeće javne rekreacijske infrastrukture, u prvome redu malih kvartovskih igrališta čija je uloga – nezamjenjiva. Argument da će privatnik urediti ono što nije uređeno ili održavano je bizaran pred činjenicom da je upravo uređenje igrališta odgovornost gradske uprave kojoj plaćamo porez, najviši prirez i najskuplje komunalije u Hrvatskoj. Za taj novac imamo pravo očekivati uređenu, besplatnu i uvijek dostupnu sportsku infrastrukturu kao što su kvartovska igrališta”, opetovano pozoravaju iz 1POSTOZAGRAD.
Zagrebu, dodaju, treba više malih kvartovskih igrališta jer su upravo takva mjesta generatori društvenosti koji istovremeno stimuliraju povećanje javnozdravstvenog standarda i kvalitete života u gradu, a kvartovska igrališta uvijek dostupna svima preduvjet su vrhunskog sporta.
Što se događa s igralištima – zašto ih se daje u zakup iako su javna i hoće li biti poništenja natječaja, upitali smo Grad Zagreb, Gradsku skupštinu, Odbor za prostorno uređenje, Odbor za zdravstvo, Odbor za obrazovanje i sport te Odbor za predstavke i pritužbe. Konkretni odgovori, najblaže rečeno, izostali su.
Iz ureda predsjednika zagrebačke Gradske Skupštine Andrije Mikulića podsjetili su na Odluku o načinu upravljanja i korištenju sportskih građevina u vlasništvu Grada Zagreba, kojom se uređuje način upravljanja i korištenja javnih sportskih građevina i drugih sportskih građevina u vlasništvu Grada Zagreba, a koje se trajno koriste u izvođenju programa javnih potreba u sportu.
“Odredbom Odluke je propisano kako se sportske građevine daju u zakup javnim natječajem sportskim klubovima i savezima, sportskoj zajednici, ustanovama, trgovačkim društvima registriranim za obavljanje sportske djelatnosti i fizičkim osobama registriranim za obavljanje sportske djelatnosti. Sukladno kriterijima i uvjetima utvrđenim tom odlukom natječaj raspisuje gradonačelnik Grada Zagreba”, navodi se u Mikulićevu odgovoru N1 i ukazuje na gradonačelnika kao osobu ovlaštenu za raspisivanje natječaja.
Odbor za prostorno uređenje jednoglasno je zaključio da oni nisu nadležni za problematiku korištenja sportskih objekata u vlasništvu Grada te nas je prebacio Gradskom uredu za sport i mlade koji, između ostalog, predlaže načine korištenja sportskih objekata u vlasništvu Grada. Iz tog su ureda N1 poručili da su sukladno već spomenutoj sve sportske građevine dane u zakup bez posebne naknade, odnosno da zakupnina iznosi godišnje troškove tekućeg održavanja sportske građevine.
“Gradski ured za sport i mlade nadležan je provoditi tu Odluku i provoditi javne natječaje za sve sportske građevine u vlasništvu Grada Zagreba što se odnosi i na asfaltirana igrališta za košarku i nogomet u pojedinim četvrtima. Ugovori o zakupu se ne prekidaju ukoliko za to ne postoji poseban razlog”, poručili su iz Gradskog ureda za sport i mlade
Ponukan najnovijim razvojem događaja oko košarkaškog igrališta na Barutanskom bregu u Maksimiru, reagirao je i zagrebački HNS te opetovao pitanje “Jesu li su kvartovska igrališta za sve stanovnike ili samo za odabrane?”
Oni smatraju da “davanje u zakup pojedinih s naglaskom na ‘pojedinih’, sportskih igrališta, nije sporno samo po sebi, ali jest u slučajevima kada se radi o igralištima koja su nerijetko jedina igrališta u čitavom kvartu i kojima građani trebaju imati nesmetan pristup. Tim više zbog činjenice da su sva ta igrališta izgrađena novcem koje građani izdvajaju u gradski proračun te s punim pravom pitamo gradsku upravu štiti li javni interes i brine za potrebe svojih građana ili brine samo za potrebe odabranih”.
Zagrebački HNS je, podsjetimo, još u lipnju upozorio na netransparentnost gradske uprave u korištenju gradskih kvartovskih igrališta i namjeru da se određeni sportski centri i igrališta daju u privatni zakup. “Sada smo, slijedom razvoja događaja oko košarkaškog igrališta na Barutanskom bregu, svjedoci ponovnog stavljanja pojedinačnih privatnih interesa odabranih iznad javnog interesa i interesa i potreba građana Grada Zagreba što je dokaz da je nešto jako ‘trulo’ u načinu na koji se upravlja gradskom imovinom. – Stoga još jedanput ponavljamo pitanje – čija su zapravo kvartovska igrališta?”
Da se raspisuju natječaji za zakup kvartovskih asfaltnih igrališta za košarku i nogomet koja su bila dostupna svim građanima, upozorio je još prije nekoliko mjeseci i gradski zastupnik iz redova platforme “Zagreb je NAŠ!” Tomislav Tomašević, koji je zatražio od nadležnih sustavan pristup ovoj temi.
Od Odbora za kontrolu zatražio je, a to je i jednoglasno usvojeno, da se održi tematska sjednica Odbora za koju će Gradski ured za sport i mlade te gradska ustanova Upravljanje sportskim objektima pripremiti sveobuhvatno izvješće o upravljanju gradskom infrastrukturom za profesionalni i rekreativni sport. Kada smo spomenute pitali kada će to izvješće biti predstavljeno javnosti i kada će se o njemu raspravljati, jasan odgovor je izostao, a iz ustanove su poručili da “dvorane za koje se interesiramo nisu pod nadležnošću ustanove Upravljanje sportskim objektima te stoga ne mogu dati tražene informacije”.
Nakon svega i građani i gradska oporba zaključuju po tko zna koji put da je u Gradu Zagrebu očigledan izostanak suvisle strategije upravljanja postojećima objektima za sport i rekreaciju, kao i za gradnju nove. Gradonačelnik, međutim, sanja Plavi vulkan – i izgradit će ga, kaže, a svi ostali mogu crknuti od tuge.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
