Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, nakon konferencije o međunarodnom procesuiranju ratnih zločina održanoj u HND-u, komentirao je najavljeni prosvjed u Vukovaru i probleme s kojima se susreću pravosudne institucije u pokušaju procesuriranja zločinaca.
Bila je ovo međunarodna konferencija o procesuiranju ratnih zločina. Tužitelj Brammertz kaže da je dobra suradnja, ali ima puno posla.
To da ima puno posla to se svi slažemo. Ulazimo u razdoblje u kojem prijeti opasnost da suđenje za ratne zločine ne bude pravosudno, nego postaje političko pitanje. Zbog političkih kampanja koje se vode u zemlji, prvenstveno našoj, a ne daje se ni poticaj pravosudnim institucijama u regiji da surađuju. One su trebale razmjenjivati podatke i suditi onima koji su nedostupni.
Mislite li na prosvjed u Vukovaru?
Mislim na sve one koji umjesto poticanja pravosudnih institucija žele blokirati pravosudne institucije. Nametnuti im pristup koji nije pristup koji može slijediti logiku djelovanja i rada pravosudnih institucija.
Kako gledate na prosvjed u Vukovaru?
Za istraživanjem ratnih zločina imamo potrebe svi, stradalnici Hrvati, stradalnici Srbi. Moramo birati način, da razgovaramo kroz institucije, da institucijama stavimo na raspolaganje sve što je potrebno i da ih potaknemo da rade svoj posao, što do sada nerijetko nije bio slučaj. Pravosuđe je bilo izloženo pritiscima, kampanjama i sprečavalo se da se sankcioniraju ratni zločini.
Od strane koga?
Od strane najrazličitijih grupacija, političkih, udruženja raznih, čuli smo danas da su i pojedini predstavnici Crkve to radili.
Možda mislite na najviše razine vlasti?
U nekim razdobljima je sasvim sigurno bio prisutan utjecaj visokih predstavnika vlasti na DORH i sudove. Kad je posrijedi raspolaganje dokaznim materijalima, u to nema nikakve sumnje.
Ne biste precizirali na koga mislite?
Ovog trenutka ne bih, to je stvar koju treba zadržati za komunikaciju s pravosudnim institucijama.
Je li prosvjed u Vukovaru unutarstranački obračun?
Ne mislim da je to prvenstveno unutarstranački obračun, riječ je o ljudima koji se žele vratiti na razdoblje kada politika nije bila samostalna djelatnost nego je trebalo slušati ljude koji su se pozivali na druge oblike moći i druge oblike legitimiranja te moći i koji nas žele vratiti u razdoblje u kojem je bilo dovoljno izaći na trg, ulicu, obući uniformu, povesti sa sobom predstavnika Crkve i pričati o nenarodnoj vlasti.
Poput šatora u Savskoj?
Nije riječ samo o šatorima. Bilo je različitih prosvjeda protiv različitih predsjednika vlada, ja ih mogu nabrojati nekoliko.
Mislite li da bi ste vi trebali biti na tom prosvjedu?
Mogu se samo pripremati da budem s ljudima koji će se pokloniti stradalnicima, ali na skupovima u kojima se neće imati obzira za stradanje drugih i u kojima će se stradanje vlastitog naroda koristiti da se postignu politički ciljevi i da se vrše pritisci na sudove, na takvom mjestu, bez obzira organizirali ga Hrvati ili Srbi, mene nećete vidjeti.
Hoćemo li vas vidjeti na Koloni sjećanja 18.11. u Vukovaru?
Rado bih bio u Koloni sjećanja, sa svojim suradnicima i sunarodnjacima, ako ostvarimo pretpostavke da tamo budem, ja ću tamo biti. Nažalost nakon 2015. kada je jedna kolona prekinuta, a državni vrh bio ponižen, ja nisam išao u Vukovar. Otišao sam s dojmom da ti ljudi vrijeđaju žrtvu, ljude koji su stradali, koriste ih za svoje grube i ne uvijek časne ciljeve. Ako se stvore pretpostavke u narednim tjednima da se borimo za častan i nemanipulativan odnos prema žrtvama, da ih ne koristi nitko za ono za što se ne bi trebali koristiti, nema sumnje da sam tu i da ću položiti vijenac.
Jeste razgovarali o tome s gospodinom Plenkovićem?
Ne, ako me bude zvao na razgovor o tome, vrlo rado ću se odazvati
Osoba koja vas je gađala ostacima hrane. Rekao je taj gospodin da je to učinio jer ste pristupili njegovoj supruzi?
Mogao je naći bolje objašnjenje i opravdanje za to što je učinio. Što ću napraviti po pitanju te klevete, to ću tek vidjeti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.