Racionalizacija državne uprave: Ukidaju se brojne agencije i zavodi

Početak nove godine vrijeme je u kojemu se, na tragu Vladine odluke o racionalizaciji državne uprave, ukidaju i s drugim tijelima spajaju brojne agencije, zavodi, uredi...

Vlada je početkom kolovoza usvojila zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kojim je predviđeno ukidanje ukupno 54 tijela i njihove spajanje s resornim ministarstvima ili drugim agencijama, uredima ili slično. Kako je osnivanje ili rad niza tih tijela bio razrađen kroz zakonske tekstove tako je i njihovo ukidanje tražilo izmjene desetaka zakona, koji na snagu stupaju s 1. siječnja 2019. godine, a predviđaju ukidanje i pripajanje 20-ak agencija, zavoda ili uprava, čije će poslove i djelatnike uglavnom preuzeti resorna ministarstva.

Jedno od najvećih spajanja dogodit će se u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP), kojemu su ‘pridruženi’ Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS), osim u dijelu vatrogastva, potom Hrvatski centar za razminiranje i Ured za razminiranje, Zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost te Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom.

Kao posljedica tih spajanja, jedna od većih promjena koja se očekuju u resoru MUP-a je uspostava ravnateljstva civilne zaštite, a što bi osim bolje organizacije civilne zaštite trebalo osigurati i više novca iz EU.

“Analize MUP-a i DUZS-a pokazale su da je sektor civilne zaštite nedovoljno razvijen i u jednom dijelu zapušten”, rekao je nedavno ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Novom organizacijom civilne zaštite želi se podići funkcionalnost sustava, na način da se u svakom trenutku, kad je riječ o velikim nesrećama i katastrofama, zna s kojim snagama se raspolaže i s kojima se može izaći na teren te tko upravlja i donosi odluke. Osim za podizanje razine organizacije sustava civilne zaštite, to je važno jer će poslužiti kao platforma na kojoj će Hrvatska povući više sredstava iz Europske unije, kazao je Božinović.

Spomenutim spajanjem, očekuje se da će iz DUZS-a u MUP prijeći 630 službenika.

Poslove vatrogastva iz DUZS-a preuzet će Hrvatska vatrogasna zajednica, a za koju je predviđeno da od početka 2020. godine bude ustrojena kao središnje tijelo državne uprave. Naime, 2019. će se uz ostalo iskoristiti i da se na cjelovit način uredi djelatnost vatrogastva, uzimajući pri tome u obzir i dosadašnje iskustvo u radu DUZS-a te poteškoće u koordinaciji vatrogasnih aktivnosti, objašnjenje je iz zakonskog prijedloga izmjena zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave.

MUP će od početka godine preuzeti i poslove Hrvatskog centra za razminiranje (HCR), sredstva za rad, nekretnine, prava i obveze, zaposlenike, koji od javnih postaju državni službenici, a radi se o njih 155, od kojih 70 ima iskaznicu pirotehničara. Procjena je kako će se time uštedjeti 1, 6 milijuna kuna zbog ukidanja nekih rukovodećih mjesta te dodatnih 550 tisuća zbog ukidanja upravnih i savjetodavnih tijela.

Vlada, koja je predložila integraciju HCR i MUP-a, smatra kako će sve glavne zadaće koje je HCR obavljao i dalje obavljati na jednako kvalitetan način.

“Osim službenika HCR, razminiranje u Hrvatskoj obavlja oko 700 ovlaštenih pirotehničara u 39 trgovačkih društava, kod njihovog posla se ništa ne mijenja. Oni su ti koji razminiraju, a HCR, odnosno od 1. siječnja, MUP samo nadgleda da se taj posao obavi po pravilima struke i kvalitetno”, objasnio je u saborskoj raspravi o Vladinu prijedlogu državni tajnik u MUP-u Žarko Katić.

Naglasio je i kako ostaju materijalna prava pirotehničara. Prije godinu dana donijet je novi kolektivni ugovor i on ostaje na snazi, poručio je.

Uz to, MUP-u će se pripojiti i Vladin Ured za razminiranje, kao i Zavod za nuklearnu i radiološku sigurnost, a i od tog se spajanja očekuju uštede od oko 880 tisuća kuna na rashodima za zaposlene te 755 tisuća kuna za troškove najma prostora.

Promjene i u poljoprivrednom i sektoru gospodarstva

Ukidanje niza agencija i zavoda dogodit će se i u sektorima poljoprivrede i gospodarstva.

Tako će s početkom godine s radom prestati Agencija za investicije i konkurentnost, koja će se, kao i Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo pripojiti Ministarstvu gospodarstva.

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, pak, promijenit će naziv i postati Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, kojoj će se u cijelosti pripojiti Hrvatska agencija za hranu, Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu te dio Hrvatske poljoprivredne agencije.

Dio Hrvatske poljoprivrede agencije preuzet će resorno Ministarstvo poljoprivrede, koje će preuzeti i Hrvatsku poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu. Uz poslove, imovinu i obveze, Ministarstvo će preuzeti 306 zaposlenika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

S početkom 2019. godine kao samostalna agencije više neće funkcionirati ni Agencija za regionalni razvoj, koja će se pripojiti Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, niti Agencija za vodne putove, koja će ući u sastav Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Hrvatski zavod za prostorni razvoj pripaja se Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, dok će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike preuzeti stručne poslove koji su do sada bili u nadležnosti Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP).

U resoru zdravstva Ministarstvo će preuzeti poslove Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi te Vladin Ured za suzbijanje zlouporabe droga, dok će Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) preuzeti poslove dva zavoda – Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping.

Ministarstvu znanosti i obrazovanja pripaja se Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu, baš kao i dio Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, dok drugi preuzima Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Kao samostalno tijelo više neće postojati ni Hrvatski mjeriteljski institut, koji će se pripojiti Državnom zavodu za mjeriteljstvo.