Vlada je u utorak na Twitteru objavila kako Eurostatova procjena o proračunskom višku pokazuje da Vlada odgovorno vodi javne financije, provodi reforme i potiče investicije.
“Prema izvještaju Eurostata i u 2018. ostvaren je proračunski višak u iznosu od 758 mil. kn unatoč isplati državnih jamstava, dok je u 2015. proračunski manjak iznosio 10,8 mlrd. kn. To je rezultat odgovornog vođenja javnih financija, provođenja reformi i poticanja investicija”, kaže se u Vladinom tvitu.
Prema izvještaju @EU_Eurostat i u 2018. ostvaren je proračunski višak u iznosu od 758 mil. kn unatoč isplati državnih jamstava, dok je u 2015. proračunski manjak iznosio 10,8 mlrd. kn. To je rezultat odgovornog vođenja javnih financija, provođenja reformi i poticanja investicija. https://t.co/4iZV9hLe7h
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) April 23, 2019
Hrvatska je uz još 12 zemalja Europske unije (EU) u 2018. godini ostvarila višak u proračunu, no ulazi i u skupinu polovine zemalja EU-a s javnim dugom iznad gornje propisane razine u EU od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazala je u utorak prva procjena Eurostata.
Hrvatska je u 2018. godini ostvarila višak u proračunu opće države od 0,2 posto BDP-a. U godini ranije višak je prema revidiranim Eurostatovim podacima iznosio 0,8 posto BDP-a.
Time se Hrvatska svrstala odmah iza Austrije čiji je suficit u 2018. bio daleko najniži, u visini 0,1 posto BDP-a, pokazalo je Eurostatovo preliminarno proljetno izvješće.
Hrvatska je u 2018. godini zabilježila višak proračuna konsolidirane opće države i lani je on iznosio 758 milijuna kuna, ili 0,2 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 284,7 milijardi kuna, što je 74,6 posto BDP-a, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Ti podaci službene statistike, koji se odnose na razdoblje od 2015. do 2018. godine, pokazuju da je Hrvatska drugu godinu za redom bilježi suficit konsolidirane opće države, ali je on manji nego 2017. godine, te da se udio duga opće države u BDP-u nastavlja smanjivati.
DZS dva puta godišnje (travanjsko i listopadsko izvješće) podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće o proračunskom manjku (deficitu) i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.