Ministar financija Zdravko Marić komentirao je mogućnost opstanka Uljanika i Trećeg maja te potraživanja Jana De Nula iz Luksemburga koji traži povrat svih avansnih plaćanja. Koliki teret visi nad državnim proračunom?
“Od ukupnih brojki, izloženost države prema glavnicama kredita iznosi 4,3 milijarde kuna te se to uvećava za kamate i troškove te se može zaokružiti na 4,5 milijardi kuna. Već je plaćeno 3,1 milijarda kuna. U tjednima koji slijede očekujemo još 400 do 500 milijuna kuna plaćanja, a onda dolazi i ovaj brod na naplatu. Mislim da trebamo učiniti sve kako bi spasili ovaj brod. On je u visokoj fazi dovršenosti. Avansna sredstva su očito potrošena i tu je bila potreba i spremnost Vlade da se jedan dodatni dio investira kako bi se spasio ukupni iznos tih jamstava, a radi se od oko 950 milijuna kuna jamstava”, rekao je Marić HRT-u.
Marić dodaje da se traži način kako bi se brod završio i isporučio. Što se tiče interesa Kineza za brodogradilišta, nije htio konkretno reći što možemo očekivati od njihova obilaska Pule i Rijeke 1. svibnja.
“Dobro je da dolaze, ali stvarati nekakva očekivanja nije baš i dobro. Trebamo pričekati da dođu, da analiziraju situaciju”, kaže.
Dodaje da su porezni obveznici uložili ogroman novac, gotovo 35 milijardi kuna, u industriju koja se u mnogim segmentima nije pokazala kao isplativa.
“Što je s drugim gospodarskim granama koje nisu imale takav tretman i što bi bilo kad bi bilo. Gledano iz perspektive poreznih obveznika, ovdje je jako jasno da je ovakav model neodrživ”, smatra ministar.
VEZANA VIJEST
Predviđa se i nastavak smanjivanja javnog duga u BDP-u za prosječno 3,2 postotna boda godišnje, odnosno na razinu od 68,5 posto BDP-a u 2020., 65,4 BDP-a u 2021., dok bi u 2022. godini trebao iznositi 62 posto BDP-a.
“Ovo je treća godina da se javni dug smanjuje. U analizi Eurostata što je objavljeno jučer, dana je komparativna analiza i mi smo jedna od 12 zemalja koja je ostvarila višak proračuna”, kaže Marić.
Dodaje da se ponovno bilježi rast investicija u javnom sektoru.
“Mene osobno raduje stavka oko rashoda za kamate. Kamate su 2015. iznosile 3,5 posto BDP-a, gotovo 12 milijardi kuna, su smanjene za preko 25 posto. Mislim da ih još možemo smanjivati”, govori.
Hoće li još rasti plaće te kada će građanima porasti standard?
“Pa nitko sretniji od nas da svi imaju veće plaće. No, naravno sve su skladu s mogućnostima. U nastavku vođenja fiskalne politike vodit ćemo i o tome računa”, rekao je.
Što se tiče tržišta radne snage, Marić kaže da ujedno postoje i viškovi i manjkovi za određena zanimanja. Potrebno je bolje povezivanje, a što je rečeno i prilikom predstavljanja Nacionalnog programa reformi na sjednici Vlade prošloga četvrtka. Ministar financija dodaje da moramo stremiti višim stopama rasta BDP-a od predviđenih 2,5 posto. Naveliko se spominje i prelazak Hrvatske na euro, no za sada ne zna se kada bi se to moglo dogoditi.
“Postoji puno koraka koje je potrebno učiniti. Hrvatska u ovom trenutku ispunjava svih pet kriterija, spušta se javni dug prema 60 posto BDP-a”, kaže ministar.
Prema HRejtingu 53,4 posto građana je protiv uvođenja eura, dok je za zajedničku valutu 39,3 posto, a neodlučnih je nešto više od 7 posto.
“Sve to treba uzeti u obzir, ali treba voditi argumentiranu raspravu oko uvođenja eura. Zadnja zemlja koja je ušla u tečajni mehanizam jest Slovačka 2004. godine, još prije recesije. Eto, sada Rumunjska, Bugarska i mi kucamo na vrata”, kaže ministar.
Govori se da bi Hrvatska mogla uvesti euro 2024. godine, no Marić za sada ne želi govoriti o vremenskim rokovima.
“Ovdje prvi koraci ovise o interesima, volji i želji zemalja članica”, zaključuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram
