Početkom svibnja ove godine risovi Goru i Doru su postali međunarodne zvijezde. Goru i Doru su uhvaćeni u Rumunjskoj te su naseljeni u Dinaride, kako bi zaustavili izumiranje naše populacije risa. Trenuto se oba risa nalaze u Sloveniji.
U skolpu međunarodnog projekta LIFE Lynx kojeg sufinancira Europska komisija, u sljedećih pet godina će se u šume Hrvatske i Slovenije naseliti 14 risova uhvaćenih na području Slovačke i Rumunjske.
Ris Doru je ispušten u Hrvatskoj u Nacionalnom parku Risnjak 4. svibnja, a deset dana kasnije – 14. svibnja Goru je ispušten u Sloveniji, u Loškom potoku. Naseljavanjem se namjerava genetski osvježiti ovdašnja populacija, jer su sve jedinke u Sloveniji i Hrvatskoj potomci šestero risova iz Slovačke koje su slovenski lovci naselili na području Kočevja 1973. godine.
Doru i Goru su u prirodu ispušteni obilježeni ogrlicama, pomoću kojih znanstvenici prate njihovo kretanje.
„Doru je nakon ispuštanja boravio na području između Nacionalog parka Risnjak i Platka, a zatim se uputio preko granice u Sloveniju. Posljednje lokacije smo primili s područja Javornika, zapadno od autoceste Ljubljana – Kopar. Nažalost ta prometnica je nepremostiva prepreka za divlje životinje, jer nema prijelaze poput zelenih mostova”, rekao je profesor Tomislav Gomerčić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
VEZANA VIJEST
“Goru je nakon ispuštanja na kratko navratio u Hrvatsku, zatim se vratio u Sloveniju, stigao gotovo do Ljubljane i onda se ponovno vratio u blizinu lokacije gdje je ispušten. Sada se nalazi na području Male Gore. Ovi prelasci granica nam ukazuju zašto je važna suradnja susjednih zemalja u zaštiti ugroženih vrsta”, objašnjava Gomerčić.
Oba mužjaka sada istražuju stanište u potrazi za prostorom gdje će uspostaviti svoj teritorij – svaki ris živi na vlastitom području, što je za mužjake prosječne veličine oko 200 km2.
Autohtoni risovi su na ovom su području istrebljeni početkom 20. stoljeća zbog prekomjernog lova, fragmentacije staništa i nestanka plijena. Kako se tu risovi međusobno razmnožavaju unutar iste populacije srodnika, nastaju genetske anomalije koje ugrožavaju opstanak pa je nužno bilo dovesti nove životinje.
U projekt u Hrvatskoj su uključeni Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilište u Karlovcu i udruga Biom, uz podršku Javne ustanova Priroda te Nacionalnog parka Risnjak.
Krajem 19. stoljeća risovi su izumrli u većem dijelu Europe, pa tako i u Hrvatskoj i Sloveniji. Današnju populaciju risa imamo zahvaljujući slovenskim lovcima koji su 1973. godine naselili šest životinja iz Slovačke u Sloveniju. Iako su se risovi iz Slovenije proširili na Hrvatsku, Italiju i sve do Bosne i Hercegovine, nažalost populacija je do danas ostala izolirana. Stoga su se tijekom godina bliski srodnici počeli pariti međusobno. To parenje u srodstvu je uzrokovalo promjene zbog kojih je danas ugrožen opstanak risa u Hrvatskoj i Sloveniji.
„Znanstvenici i stručnjaci su ove godine pomoću fotozamki u Sloveniji potvrdili prisutnost tek 17 odraslih risova, a u Hrvatskoj oko 40. U sljedećih 5 godina u populaciju ćemo uključiti još 12 životinja iz Rumunjske i Slovačke, koje bi trebale zaustaviti parenje u srodstvu ali i povezati risove u Dinarskim planinama s risovima u jugoistočnim Alpama.“ izjavio je Rok Černe, koordinator projekta u ime Zavoda za gozdove Slovenije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.