U Hrvatskoj je prošle godine evidentirano ukupno 7064 pobačaja u zdravstvenim ustanovama, prema više dijagnoza - spontani, izvanmaternične trudnoće, legalno inducirani, ostali abnormalni produkti začeća itd. To je gotovo tisuću pobačaja više u odnosu na 2017. godinu, kada ih je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), bilo 6145.
Nakon sedam godina kontinuiranog pada porastao je i broj legalno induciranih pobačaja koji se najčešće obavljaju na zahtjev žene: s 2416 u 2017. na 2558 u prošloj godini, piše tportal.
Baza hospitalizacija
Izvor podataka prikupljenih i analiziranih u Izvješću HZJZ-a isključivo su bolnice jer se, prema propisima, pobačaj može obaviti samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama. Zanimljivo je, međutim, da je u Bazu pobačaja individualno prijavljen 6251 slučaj, čemu je pribrojeno još 813 pobačaja koji nisu prijavljeni, unatoč zakonskoj obavezi, ali su ipak evidentirani u Bazi hospitalizacija.
Od ukupno 7064 pobačaja prošle godine, najviše su prijavljeni tzv. ostali abnormalni produkti začeća (37 posto), slijede legalno inducirani pobačaji (36 posto), spontani pobačaji (18 posto), izvanmaternična trudnoća (sedam posto) te ostali i nespecificirani pobačaji. Više od 80 posto pobačaja dogodilo se u prvih 10 tjedana trudnoće, što je rok do kojeg se on može legalno obaviti bez dozvole povjerenstva. Zbog komplikacija uzrokovanih pobačajem prijavljene su 73 hospitalizacije, a nije zabilježen nijedan slučaj smrti.
VEZANE VIJESTI
Većina od prijavljenih 2558 legalno induciranih pobačaja učinjena je na zahtjev žene (87 posto), četiri posto zbog ugroženog zdravlja majke, a dva posto zbog prethodno utvrđene malformacije ploda. Prema evidenciji pobačaja u toj kategoriji, najviše je bilo žena u dobi od 30 do 39 godina (47 posto), dok se 50 slučajeva (dva posto) odnosi na maloljetnice. Među ženama koje su imale legalno inducirani pobačaj najviše je onih bez živorođene djece (32 posto), a 39 posto žena bilo je u braku.
Od 2206 prijavljenih legalno induciranih pobačaja na zahtjev žena, prema podacima dostupnim HZJZ-u, u 81 posto slučajeva žene nisu koristile metode kontracepcije, a njih 37 posto bilo je u braku.
Najviša stopa evidentiranih legalno induciranih pobačaja na 100.000 žena fertilne dobi bila je u Karlovačkoj županiji (554,50/100.000), a najniža stopa u Splitsko-dalmatinskoj županiji (53,78/100.000).
Najdrastičnije razlike u Splitsko-dalmatinskoj županiji
U evidenciji pobačaja prema prebivalištu žene najviše pobačaja bilo je u Gradu Zagrebu, s time da je od ukupno evidentiranih 1137 pobačaja u metropoli svega njih 317 prijavljeno da su legalno inducirani. Najdrastičniji je primjer Splitsko-dalmatinske županije, u kojoj je prema dostupnoj evidenciji tek svaki deveti pobačaj bio ‘na zahtjev’, dok ih je gotovo polovica prijavljena u kategoriji ‘ostali abnormalni produkti začeća’. Na drugom kraju spektra je Primorsko-goranska županija, u kojoj je gotovo svaki drugi pobačaj prijavljen kao legalno induciran.
Od ukupnog broja pobačaja u 2018. godini po bolničkim ustanovama, najviše ih je obavljeno u Kliničkoj bolnici Merkur u Zagrebu (815), a najmanje u Općoj bolnici Hrvatski ponos u Kninu. Po pitanju glavnog grada, ostale tri bolnice s klinikama za ‘ženske bolesti’, ginekologiju i porodništvo, debelo zaostaju u odnosu na Merkur, pa je tako u KBC-u Zagreb evidentirano 464, u KBC-u Sestre milosrdnice 232, a u KB-u Sveti duh samo 92 pobačaja, piše tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
