Gosti novinari ovotjednog izdanja Točke na tjedan bili su Mladenka Šarić iz Večernjeg lista i naš reporter Ivan Hrstić. Kandidatura Kolinde Grabar-Kitarović, imovina Dubravke Šuice i zahtjevi sindikata za povećanjem plaća bile su teme o kojima se razgovaralo.
Kada je riječ o kandidaturi Kolinde Grabar-Kitarović novinarka Večernjeg lista Mladenka Šarić ističe da joj predsjednica nije ostavila dobar dojam jer je u njezinim nastupu nedostajalo iskrenositi i topline. “Sve je djelovalo naučeno i isforsirano. Sve što je govorila palo je u drugi plan jer nije bilo dopušteno postavljati pitanja.
Ali nisu trebali medije onda ni zvati nego poslati snimku. Ostao je gorak okus, mi bi nakon 30 godina države trebali imati demokratski standard, a to je da novinari mogu postavljati pitanja.
Kampanja bi trebala biti dobro odigrana predstava, sve se uvježbava. Nitko valjda ne misli da će kandidatkinja iz glave govoriti, ali kada njezin tim podijeli radnu verziju govora opet kandidatura pada u drugi plan”, ističe Mladenka Šarić.
Naš reporter Ivan Hrstić smatra da je taj gaf neoprostiv. “I moraš si postaviti pitanje je li to napravio netko jer je nesposoban ili ne zna ili je to jedna u nizu sabotaža HDZ-ovih predsjedničkih kandidata.” Ističe i kako su u ovim izborima veliki ulozi i za premijera Plenkovića pa se zapitao hoće li se baražna vatra namjenjena njemu ispaljivati preko predsjednice.
Oboje smatraju da predsjednica ne kasni s kandidaturom. Ona je cijelo vrijeme tu, obilazi Hrvatsku, njezin mandat je njezina kampanja i to se ne može odvojiti.
“Da je ranije objavila kampanju samo bi prije bila izložena udarcima, propitivanjima tipa ima li pravo koristiti službeni automobil za putovanje itd. Logično je da ona zadnja ulazi u igru jer su Milanović i Škoro izazivači”, smatra Šarić.
Nema puno ljudi u hrvatskoj politici, a da nisu bili u prilici ukaljati svoje ime
O kandidaturi Dubravke Šuice za potpredsjednicu Europske komisije i nervozi premijera Plenkovića kada se potegnulo pitanje njezine imovine Mladenka Šarić kaže kako je Šuica zadovoljila propisanu formu na koju pristaju zastupnici u Europskom parlamentu, a što se tiče hrvatske javnosti da nije postupila dobro.
“Ako znamo da je bila nastavnica i da učitelji i učiteljice prosvjeduju i to je struka koja je zanemarena i ponižena onda znamo da bez obzira na plaću supruga kapetana duge plovidbe se ne može imati imovinu od pet milijuna eura i platiti stan u kešu za dva milijuna kuna.
Žalosno je što u hrvatskoj politici ima ljudi koji ni po čemu nisu sporni, a zbog čega se onda moramo dovesti u situaciju da se našu državu propituje zbog korupcije. Nemamo odgovor na pitanje ima li nešto sporno, nemamo ga. Znamo koliko je korupcija ukorijenjena i koliko ljudi na lokalnoj razini je u tome.
Meni je ovdje neobičan Andrej Plenković, ako znamo kakva je praksa u hrvatskoj politici i koliko su spremni zamračiti, a tu prednjači HDZ, nevjerojatno mi je da se nije napravila suvisla provjera jer da je to napravio ona ne bi bila kandidatkinja ili bi istupi u medijima bili konkretniji”, zaključuje Šarić.
#related-news_0
Ivan Hrstić smatra pak da premijeru Plenkoviću jednostavno nije drago da se propituje nekoga koga je on postavio jer misli da se na taj način želi doći do njega. “Nema toliko ljudi u Hrvatskoj koji su bili u političkim strukturama, a da nisu bili u prilici donekle ukaljati svoje ime.” Kaže da osobno ne gotivi Dubravku Šuicu i da nikada ne bi bila njegov izbor, ali i da je iznos od pet milijuna eura netko bubnuo.
Smanjenje PDV-a je suludo bacanje dvije milijarde kuna trgovcima i uvoznicima
Naon prosvjeda i pritisaka nekoliko sindikata sve su glasnija šuškanja da bi Vlada mogla odustati od smanjenja stope PDV-a.
“Vrlo je izgledno odustajanje od smanjenja stope PDV-a jer je to sulud potez baciti dvije milijarde kuna trgovcima i uvoznicima, da nije bilo pritisaka sindikata možda sada te dvije milijarde ne bi bile bitne”, kaže Hrstić i upozorava da se događa i recesija pa se i taj višak od dvije milijarde kuna može pokazati korisnom rezervom, a uvijek može reći nisam smanjio PDV jer ste me vi sindikati tražili povećanje plaća.
#related-news_0
“Prvi novac koji smo počeli “dobivati” i konkretan rast BDP-a želimo odmah potrošiti, a nismo imali sedam debelih godina da imamo rezerve da možemo izdržati sedam gladnih godina. Zato smo i tri-četiri godine zaostajali za drugim zemljama po rastu BDP-a.”
Hrstić ističe i da rast koji imamo ne garantira da je to rast i “to je dalje stagnacija bez obzira što nije toliko napeto. Godinama sam govorio da se bojim kada ćemo ostvariti prvi rast jer će onda to Vladp pripisati sebi, a on će biti rast sam po sebi i neće biti dovoljno čvrst da bi se mogli hvaliti njime. Trebamo uračunati i da nemamo ljudi koji imaju dovoljno velika primanja da bi održavali potrošačko društvo.” Kaže i da u načelu treba ići horizontalno povećanje plaća, a ne točkasto po resorima.
Kada je riječ o učinkovitosti javnog sektora Mladenka Šarić smatra da sigurno ljudi u Hrvatskoj ne misle da ima previše učitelja, medicinskih sestara, policajaca, “nisu svi u javnom sektoru isti i ne treba o svima razgovarati na isti način. Da se sjete administrativci koji rade u uredima tražiti povećanje onda bi se to dalo polemizirati o ulozi i učinkovitosti javnog sektora, ali ako to traže ljudi koji spašavaju živote ili uče našu djecu tu nemamo što raspravljati”, zaključila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.