Saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić gostovao je u Newsrooomu, gdje je govorio o zahtjevima sindikata prosvjete za povećanjem koeficijenata složenosti posla, te mogućnostima proračuna da se ti zahtjevi ispune.
“Mislim da ni HDZ ni HNS još ne znaju što će točno biti s Vladom. Mene zanimaju uzroci koji su doveli do stanja kakvo sada imamo, a među njima je i proračun. I on se lomi oko ove priče, a kada vidite o kojim iznosima riječ, cijela ova strka mi nije jasna, jer ako je riječ o 120-150 milijuna kuna, to ne može biti problem. Da se išlo normalnim putem, prvo bi se na dnevni red stavilo reguliranje koeficijenata i to one grupe koja smatra da je oštećena”, kazao je Grčić.
Prosvjed najavljuju i pravosudni policajci, carinici, policajci… Svi oni smatraju da su na dnu s koeficijentima. Vlada kaže da se strpe, jer će oni urediti sve, no sigurno računaju i da bi se mogla otvoriti Pandorina kutija zahtjeva koji bi utjecali na proračun.
“Mogu se složiti dijelom s tim stavom, ali pravi problemi proračuna su na nekom drugom mjestu. Dug u zdravstvu je 7-8 milijardi kuna, prema dobavljačima je samo 3,5 milijardi. Radi se o skrivenom deficitu i skrivenom javnom dugu. Netko mi mora dokazati da ovo ima veći ponder nego ovo o čemu se priča.
VEZANE VIJESTI
Nakon što HNS i HDZ eventualno nađu rješenje, pitanje je kako će se to odraziti na štrajk prosvjetara, jer su oni rekli da HNS nije njihov pregovarač. Oni žele razgovarati s premijerom i vladom i s njima dogovoriti svoje uvjete. Ministar financija je sklon propitivati dinamiku povećanja, a na rub se došlo i zbog taštine. Konop je napet do krajnjih granica. Nadam se da će se rješenje naći i zbog HDZ-a i HNS-a i
Ukupni prihodi proračuna zbog gospodarskog rasta porasli su preko 30 milijardi kuna. Prihodi su 2015. godine bili oko 110 milijardi, ali prema projekcijama na bazi prvog polugodišta za ovu godinu su oko 142 milijarde. No svake je godine rastao proračun i nas zanima gdje je taj veliki novac otišao? Radio sam analizu, za zaposlene u javnom sektoru je povećan iznos između 3,5 i 4 milijarde”, kazao je Grčić.
Dodaje i kako iz Vlade kažu da se ide u ozbiljnu analizu korekcije koeficijenata, te o novom sustavu i procjeni broja zaposlenika, ali da to nije moguće izvesti u nekoliko mjeseci.
“Kada govorimo o rastu od 2,2 posto, u proračunu je to 4 posto. Naša poruka je da novca ima. Čudi me da se u startu nije moglo naći 400 milijuna kuna. Ja bih sigurno išao u smjeru zatvaranja priče o koeficijentima. Školstvo je temelj društva, žrtvovali su se u vrijeme krize, smanjeni su im koeficijenti, ukidani su dodaci, božićnice, regresi… No tada je bilo vrijeme ozbiljne krize. Žrtva je bila realna i sada je vrijeme da se ti zaostaci popune. Vlada nije reagirala odgovorno, nego inatom.
#related-news_0
400 milijuna kuna je iznos koji ministar Marić potpiše ujutro uz kavu. U zbroju je to proračun za godinu dana, dakle, to nije nedohvatljivo, to je kap u moru i može se naći. Da je netko rekao 4 milijarde kuna, stao bih na stranu Vlade i ministra. Prvo treba riješiti pitanje prosvjetara, a nakon zatvaranja te rupe gledao bih koliko mi ostaje i mogu li javnom sektoru dati 4, 5 ili 6 posto”, kazao je Grčić.
Proračun sutra neće biti na sjednici Vlade, a ponuđeno je povećanje osnovice za jedan posto, i nadi da bi moglo zaustaviti štrajk.
“Kada bi se išlo na još 1 posto, na 3 milijarde je to 300 milijuna. Novca, dakle, ima. Ali pogrešno je ići s 1 posto na osnovicu, što je 300 milijuna, a profesori bi dobili 50-70 milijuna, a ključni problem bi ostao i štrajk bi se nastavio.
To može biti jedan manevarski prostor u kojem HNS pokazuje da nisu odustali od prosvjete i u kojem pokušavaju spaiti sebe. To može biti tako, no problem ostaje i neće time biti riješen. Prosvjeta bi bila i dalje u zaostatku i povećanje osnovice ne može riješirti taj probklem. Priča sa štrajkom će se očito nastaviti”, zaključio je Grčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
