Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara ustvrdio je u ponedjeljak da tzv. splitski metro, odnosno željeznica i linija između Kopilice i gradske luke neće biti ukinuta, već transformirana u 36 ili 39 linija koje spajaju zračnu luku kroz Kaštela integriranom linijom.

Višnja Ljubičić,

Koliko u HR znamo o položaju žena na tržištu rada, koliko se stavja

EU dan jednakih plaća do kraja godine žene rade besplatno, jer 16,2. U HR je 13.2 u HR se taj jaz povećava s 9 na 13, a u EU se smanjuje.
Jaz u plaćama je tematika višeslojna, svi će reći da je to nemoguće. Kada imamo koeficijente, trebali bi imati istu plaću, ali nije tako.
Kada pogledate u 19 gospodarskih djelatnostima, razloke su očite.

Zdravstvo i socijala su sektori u kojima žene nose onaj fundamentalni dio, a sustav financ i osiguranja, a muškarci vode.

To su jedan od sektora koji su muškarci napustili zbog lošijih pklaća i rada.

Da, ali su ostali u upravljačkoj strukturu. Građevinarstvo, rudarstvo, žene imaju veće pkaće, jaz je manji, ali njihov je uzio tu manji.

Problematika njednakih plaća reflektira se kroz nekoliko parametara, žene više rade u skraćenom radnom vremenu, na određeno vrijeme, nepuno radno vrijeme, duže koriste rodiljni, susreću se sa staklenim stropom, rade i kod kuće i na poslu. U HR nema dovoljno javnog servisa koji je dostupan svim građanima.

Samo pojedini gradovi imaju besplat vrtiće i jaslice, u takav sustav je EU imala prije 5 g u top agendi i upumpala 5 milijardi eura kako bi žene mogle se vratiti na posao. One mogu biti proglašene viškom, smijenjene, ne mogu napredovati.

Stakleni strop je plafon gdje žena s obzirom na obrazovanje dosegne.
Danas imate preko 60 posto visokoob žena, žene su više od polovine visokoobrazovanog kadra.
Ako pogledate upravljačku strukturu više od 500 najjačih tvrtki vidjet ćete 22 posto na tim strukturama.
I što ste bliže vrhi postotak opada.

I javnom sektoru je taj jaz u plaćama i disproporcvija još veća.-

Treba li krenuti od vrha? HDZ radije plaća kazne nego da poštuje jednaku zastupljenost žena na listama.

Strane kompanije u HR pokazuju značajno napredak vezan za uključivanje potencijala ukljuživanja žena na trž rada. No statist podaci žena u političkoj ili gospodarskoj participaciji, ona nije povolja. Politička- od 28 država, zadnje 3 zemlje smo po zastupljenostio žena u parlamentu.

Naša je ideja kroz EU projekt od pola milijuna eura, Gradonačelnik je objasnio kako to znači da se svi oni koji kupe kartu u iznosu od 25 kuna ukrcavaju u Kaštel Lukšiću i nastavljaju dalje prema trajektnoj luci, koja ima svoje stajalište i u Kopilici. Napomenuo je da su promijenili vozni red zbog manjeg intenziteta putnika, ističući kako on sada kroz spajanje Kaštela, Solina i Splita dobiva novi oblik.

“To je upravo ono što smo htjeli kada smo započeli s ovom pričom. Ovo je početak koji će dugo trajati, koji će svoje finale imati kada spojimo zračnu i trajektnu luku. Mi smo je sada spojili integriranim autobusnim i željezničkim prijevozom”, kazao je Krstulović Opara.

Dodao je kako su u međuvremenu pustili integriranu kartu i vožnju te spojili Promet i Hrvatske željeznice, pa sada putnici imaju prigodu da iz zračne luke autobusom stignu do Kaštel Lukšića, a potom istu kartu koriste za vlak do trajektne luke sa stajalištem u Kopilici. Najavio je da će grad tijekom zime krenuti s radovima u Dujmovači, da je “nešto zapelo” s građevinskim dozvolama na Širini i u Sv. Kaji, ali je i to riješeno pa bi sljedeće godine imali još dvije stanice.

Upitan koliko je grad do sada utrošio novca na infrastrukturu gradske željeznice, gradonačelnik je odgovorio kako u ovom trenutku to ne može točno reći. “Obračun, čim budemo imali s Hrvatskim željeznicama, ćemo vam javiti. Jedna trećina je na grad i na suvlasnike Prometa koji ulazi u ovaj posao”, kazao je Krstulović Opara.

Istaknuo je kako se s obzirom na broj putnika u gradskoj željeznici ne možemo govoriti o plusu i minusu, već se govori o projektu koji je započeo i koji na svom početku i neće biti popularan kao što će biti u budućnosti.

“Očekujemo da će cijelih godinu dana to trajati i ipak biti donesena odluka o kvalitetnoj trasi koja bi trebala biti građena u narednom razdoblju, kada ćemo uz našu suvremenu zračnu luku dobiti i taj željeznički spoj. Do tada ćemo se snalaziti ovako sa integriranim željezničkim i autobusnim prometom. Svima je jasno da gužve koje se događaju na solinskoj širini i na ulazu u grad ne mogu biti održive”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.