Gost presinga bio je Vladimir Gligorov s bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije.

Je li Balkan danas slobodniji nego prije 25 godina?

Ako je riječ o političkim slobodama one su veće nego ranije. Ako se gleda s privrednih sloboda one su nominalno veće nego ranije jer su socijalistički sistemi bili dugačiji u odnosu na to. Ako gledate na ograničenja u ponašanju u politici kao i u gospodarstvu onda je to pozitivan napredak. Kad je riječ o pozitivniom slobodama tj. što možete postići sa svojim dohotkom i sposobnostima ne bi se moglo reći da je tu napravljen napredak.

Zbog čega?

Zato jer je ekonomski nazadak velik u odnosu na period prije 25 godina, a u nekim slučajevima i od 40 godina.

Po čemu su recesije na Blakanu drugačije od drugih recesija?

Uglavnom su, ako gledate nakon Drugog svjetskog rata, izazvane neravnotežma u vanjskoj trgovini. Balkan troši više nego što proizvodi i onda kad priliv stranih sredstava presuši onda imate uspostavljanje ravnoteže kroz recesiju.

To znači da je to mentalitet? Zašto se gospodarstvo tako vodi?

Mentalitet se brže mijenja nego strukturne karakteristike upravljanja na Balkanu. Tradicionalno je prisutna  institucionalna nesigurnost. Imate promjenu državnog i socijalnog okvira i veoma neizvijestan osnovni okvir života pa se tome prilagođava i obitelj i poduzetnik.

Obitelj i poduzeća i država postupaju na isti način?

Karakteristika Balkana jest veoma veliku institucionalna neizvijestnost. To bi mogli biti neki mehanizmi opstanka koji se primjenjuju. Mentalite na različitim dijelovima Balkana nije isti, ali su isti efekti.

Zbog čega nema oporavka? Kukavičluk elita ili njihove nesposobnosti…

Ne bih rekao kukavičluk, iako i toga ima, prije bih rekao kalkulacija. Osnovni problem je taj što postoji splet okolnosti u kojima su interesi takvi da se reforme ne mogu provesti. To može biti interes banke da ne mijenja politiku, interes države da ne mijenja fiskalnu politiku, interes oligarha da ne izgube pozicijiu na tržštu…

Ima li u ovom trenutku na Balkanu bilo koja vlada kod koje vidite potencijal?

Trenutno se ispituju dometi pritisaka koji bi mogli nastaviti političke sudbine ovih vlada ako nastave raditi kao do sada. Trenutno nema odlučnosti ili vlada koje bi krenule u promjene.

Milanovićeva Vlada tvrdi da će biti bolje, ali zemlja nije izišla iz recesije.Kako to komentirate?

To je problem. Osnovni problem te Vlade je što je dobila dobar mandat da promijeni stvari i što je bilo jasno što je trebala promijeniti, a to nije napravila.

Što je trebala napraviti?

Trebalo je potpuno rekonstruirati ekonomsku politiku i izvršiti strukturne reforme.

Što bi bila baza makroekonomskih promjena?

Promjena u monetarnoj i fiskalnoj politici. I promjena u načinu na koji se reguliraju najznačajnija tržišta u Hrvatskoj. Trebalo je imati konkurentniju kunu, izvršiti ozbiljnu poreznu reformu da bi se to uskladilo s privrednim napretkom Hrvatske. Trebalo je mijenjati i tržište rada, a ništa od toga nije napravljeno.

Kakve su perspektive Srbije i BiH? Je li moguće očekivati tamo neki pomak?

Srbija je trenutno suočena s ovim prethodnim problemima o kojima sam pričao. Treba napraviti veliki zaokret. Najvažniji problem je javni sekor i gubici u privatnom sektoru. To se mora očistiti i uspostaviti takve institucije da se to više ne događa.

Jeste li u potezima srbijanske vlade vidjeli nešto što nagovješćuje da bi se to moglo dogoditi?

U ovom sporazumu s MMF-om je problem dijagnosticiran i sad se postavlja pitanje političke sposobnosti da se to napravi.

BiH? Koliko je moguće u takvoj državi napraviti zajedničkki ekonomski model?

To nije moguće jer to zavisi od pragmatizma, a ne države. Nema centralnog mjesta da regulirate ekonomsku politiku, a to je problem. BiH pokazuje i neke sposobnosti opstanka, poput industrije čelika, aluminija… Ima određenih stranih ulaganja i nekakav uspjeh u turizmu. Suština  problema je da nema makroekonomski okvir kojim bi utjecali na te događaje.

Treba li devalvirati kunu?

Da

Je li realno očekivati strelovit rast kredita u eurima koje najavljuje guverner Vujčić?

Ne

Prijeti li Hrvatskoj bankrot?

Ne

Zaslužuje li Vlada Zorana Milanovića još jedan mandat?

Ne

Je li HNB odgovorna za probleme u švicarskim francima?

Da

Ono što je zajedničko zemljama u regiji su krediti u švicarskim francima. Je li vlada RH svojim rješenjem, zamrzavanjem tečaja, učinila dobar potez?

To je jedna varijanta. Imate situaciju da je rizik bio jasan i da oni koji su mogli utjecati na osiguranje od tog rizika nisu to učinili. To su banke država i centralna banka.

Koja je odgovornost države u tome?

Mogla je donijeti zakon koji kaže da se to ne smije radti. Mogla je staviti dodatno porezno opterećenje za one koji koriste taj kredit kako bi ih obeshrabrila u podizanju istih.

HNB odgovara na ove kritike tako što kažu da su upozoravali na rizik.

To jest jedan vid intervencije. Ako ne želite imati druge mjere vi informirate o postojanju tog rizika. Taj rizik je jasan, ali ne znamo kad će se realizirati. Pitanje je kada se to počne gomilatei Narodna banka tada se prema tome mora odnositi kao prema sistemskom riziku i onda upozorenje nije dovoljna mjera.

Zašto mislite da bi kunu trebalo devalvirati?

Ja ne mislim da ju treba devalvirati nego promijeniti monetarnu politiku. Koja implicira mogućnost fleksibilnijeg ponašanja kune koja bi sada vjerojatno imala tendenciju da slabi u odnosu na euro.

Koje biste mehanizme preporučili?

Hoćete postići da ne intervenirate na tržištu stranog novca i da pustite da se tečaj kune formira. Tako da se u biti to reflektira razlike u tim privrednim očekivanjima.  Ako hoćete dodatno djelovati možete smanjivati kamatne stope. Češka ima negativnu kamatnu stopu. Težila je iniciranju devalvacije češke krune kako bi potakla inflaciju i slično. To je nešto što biste mogli raditi. Ne devalvaciju. Devalvacija nije dobra jer gubite trenutno u realnoj plaći i dohocima.

Zašto Hrvatska nije ništa profitirala od ulaska u EU?

Kada je riječ o dobiti koja dolazi preuzimanjem pravne tekovine EU tu već imate veliku dobit. To je glavni ekonomski faktor jer imate identičan rizik poslovanja kao i ostale zemlje i značajno je ako to postignete. Ono što tada slijedi je korištenje strukturnih fondva koji su veoma važni ako ih znate iskoristiti.

Zašto investitori izbjegavaju Hrvatsku?

To je racionalna kalkulacija. Imate ulaganja u turizam gdje padaju cijene i vrijednost, a nema povećanih prihoda od turizma. Što se tiče ulaganja u industriju ili poljoprivredu tu Hrvatska nije konkurentna zbog precjenjenog tečaja.

Što je za vas neoliberalizam?

Ljudi to koriste u polemikama. Riječ je o ekonomskoj teoriji koja se oslanja na liberalizam ere prosvjetiteljstva. Ljudi smatraju da je neoliberalizam ono što je dalo ideološku podlogu Margaret Thhacer i Ronaldu Reaganu koji su proveli reforme, a zatim to proveli na cijeli svijet što se sada smatra početkom ove krize.

Je li moguće da je u ovdje na snazi neoliberalizam?

Mislim da zastupnika tog modela nema. A samo mali broj ljudi je dosljedan u liberalnom stajalištu. Oni nemaju neki veliki utjecaj.

U čijem je interesu ovakva situacija u Hrvatskoj?

Imate nedovoljno povjerenje u centralne banke. To nije od jučer. Ljudi štede u eurima zato što nemaju povjerenje u centralnu banku. To njima ograničava mogućnost djelovanja čak i kada bi htjele djelovati. Onda imate interes banaka koje su zainteresirane za to da imate stabilan tečaj jer onda rizik preuzima banka svojm deviznim rezervama, a ne moraju one.

Što se može naučiti iz Grčkog slučaja?

To da se u jednom trenutku socijalni problemi ne mogu staviti na stranu. Plaće su pale 20 posto a BDP 25 posto i to se skoro neće vratiti na staro.

Kakvim vam se čini Aleksis Cipras?

Dosad nije napravio ništa. Posvađao se s kreditorima iako ja mislim da je to lakši dio posla da se dogovore. Ključno je da se oporavi gospodarstvo. Nisu do sad iznijeli prijedloge bilo kakvih mjera koje bi poboljšale gospodarstvo.

Pisali ste u jednom tekstu oko potencijalnih reparacija koje Grci traže. Tvrdite da ne bi bilo štete Nijemcima, ali ni koristi Grčkoj. Zašto?

Do sad ste imali velika ulaganja njemačkih banaka u Grčkoj to je otišlo na uvoz njemačke robe između ostalog. Što se time osigurava? Kupili ste robu, imate porast potrošnje i blagostannja, ali i obavezu da to vratite. Taj transfer novca koji se do sad dogodio doveo je Grčku u bankrot. Ništa ne garantira da novac od reparacija ne bi bio potrošen na isti način. Ironično govoreći vi biste htjeli dati novac Njemačkoj da kupuje robu od Grčke, a ne obratno.

Idemo malo usporediti odnos Milanovićeve i Vučićeve vlade prema reformama. Milanović je na kraju prvog mandata, a Vučićeva je obilježila godinu dana na vlasti. Kojoj vladi dajete prednost?

Problem Milanovićeve vlade je taj što ona nije napravila ono što je trebala napraviti u prvoj godini, a sada to ne može nadoknaditi.  Sada možemo pričati o prošlosti, a o budućnosti nakon izbora. Kada je riječ o Vučiću oni su napravili nešto lukavo. Kupili su tri godine rekonstrukcojom i obnavljanjem mandata tako da bez obzira što su 3 godine prošle od izbora oni se ponašaju kao da su tek preuzeli vlast.

Još uvijek mogu napraviti ono što treba u sljedeće 3- 4 godine. Pitanje za Vučićevu vladu je pitanje budućnosti. Što su s u stanju napraviti? Trenutno su neke stvari zacrtane u sporazumu s MMF-om, ali ne vidi se neka velika agilnost u njihovom provođenju. Ako izgubi godinu ili dvije bit će slično kao s Milanovićevom vladom.

Jeste li upoznati s radom instituta koji pomaže HDZ-u u izradi ekonomskog programa. Ima li u rezultatima tog instituta nešto što bi moglo ohrabriti Hrvate ako HDZ dođe na vlast?

Riječ je IFO institutu koji je vrlo renomiran i koji ima popriličan broj ljudi. To je tehnokratsko pitanje i sigurno se od toga može imati koristi od savjeta instituta kao što je IFO. Strašno se precjenjuje uloga stranih savjetnika. Malo je primjera gdje je neki strani savjetnik imao odlučujuću ulogu.