Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) u petak 31. siječnja, više od tri i pol godine nakon referenduma, konačno i definitivno izlazi iz Europske unije (EU). Dan nakon izlaska neće biti dramatičnih i velikih promjena pa tako ni za Hrvate, zahvaljujući prijelaznom sporazumu, što znači da europska pravila ostaju vrijediti za London do kraja 2020. godine
Tijekom prijelaznog razdoblja London i Bruxelles bi se trebali dogovoriti o tome kakvi će biti njihovi odnosi.
Mnogi su skeptični i misle da tako opsežan sporazum nije moguće dogovoriti u tako kratkom roku, međutim britanski premijer Boris Johnson je optimističan i uvjeren da se dogovor o svim aspektima buduće suradnje s Unijom može zaključiti do kraja 2020. godine. Ako ga ne bude, trgovina će se odvijati po pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) dok se ne postigne sporazum o slobodnoj trgovini, što bi zapravo bio ‘tvrdi’ Brexit.
VEZANA VIJEST
London do 1. srpnja može zatražiti produljenje prijelaznog razdoblja za godinu ili dvije, no Johnson je rekao da to ne želi. Uglavnom, veće promjene vezane uz Brexit osjetit će se tek za godinu dana sa sporazumom ili bez njega. Uzor za buduće trgovinske odnose s EU-om London vidi u sporazumu između Unije i Kanade (CETA), a jednako važna mu je sveobuhvatna suradnja s Unijom i s članicama pojedinačno.
Najopipljivija promjena za Hrvatsku nakon izlaska iz Europske unije bit će jedan zastupnik više u Europskom parlamentu jer u njemu više neće biti nijednog od sadašnja 73 britanska eurozastupnika. Od tog broja, 46 zastupničkih mjesta bit će rezervirano za buduće države članice, a 27 bit će ih preraspodijeljeno. Hrvatska će tako imati jednog zastupnika više, ukupno 12. Prema rezultatima europskih izbora, za 12. mjesto Hrvatske u Europskom parlamentu izborila se SDP-ovka Romana Jerković te ona od 1. veljače i formalno postaje eurozastupnica.
Mnogo se vremena tijekom pregovora o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva potrošilo na status europskih državljana na Otoku nakon ‘razvoda’, i obrnuto. Po britanskom uredu za statistiku, 2,9 milijuna državljana 27 članica EU-a živi u Britaniji, što je oko 4,6 posto populacije.
Za sada Hrvati koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu mogu biti spokojni jer im se ništa značajno neće promijeniti nakon Brexita. Tu je informaciju potvrdio tamošnji ministar za Europu Christopher Pincher, a koji je prije koji dan bio u posjetu Hrvatskoj.
#related-news_0
U Ujedinjenom Kraljevstvu radi ili studira oko 6000 Hrvata, uglavnom u Londonu, a u Hrvatskoj živi 600 državljana te zemlje. Žele li ostati u Britaniji, europski državljani moraju do kraja lipnja 2021. zatražiti status stalnog boravka (tzv. settled status). Svi građani EU-a, naime, imaju pravo na prijavu za takozvani settled status ako borave u zemlji dulje od pet godina, a nemaju državljanstvo, ili za pre-settled status ako borave kraće od pet godina. To je nova vrsta imigrantskog statusa uvedena upravo za građane EU-a, a koja bi im trebala omogućiti da ostanu te normalno žive i rade u Britaniji.
Sloboda kretanja vrijedit će do kraja ove godine. Pojedinosti recipročnih prava bit će dogovorene poslije Brexita.
Većina promjena uslijedit će poslije 31. prosinca 2020., a na neke se već upozorava i priprema. Posebno je važno to da vas promjene ne uhvate nepripremljene prilikom putovanja.
U Hrvatsku svake godine stigne oko 900.000 turista iz Ujedinjenog Kraljevstva, a i brojni Hrvati turistički putuju u tu zemlju. Ujedinjeno Kraljevstvo nije ni do sada bilo dijelom Schengena te su njegovi državljani pri ulasku u EU i do sada trebali prolaziti kroz kontrolu putovnica, tako da se tu neće ništa promijeniti. Malo je vjerojatno da će EU uvoditi vize za građane Britanije ili obratno. Budući da je Hrvatska dio EU-a, ni za hrvatske građane ništa se ne bi trebalo mijenjati.
#related-news_0
Za putnike će se promijeniti situacija vezana uz zdravstveno osiguranje jer na Otoku više neće vrijediti europska zdravstvena kartica pa bi za sve koji budu putovali u tu zemlju poslije 1. siječnja 2021. bilo dobro da ‘čekiraju’ putno osiguranje.
Jedna od promjena koju bi građani mogli odmah osjetiti na svojoj koži, ali također nakon isteka prijelaznog razdoblja, skuplji su telefonski računi tijekom posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu. Unijina regulacija roaminga, nazvana još i RLAH (Roam Like At Home), uvedena je 2017. godine i cijene u roamingu izjednačila je s tarifama koje se naplaćuju u matičnim zemljama. Ako se ne postigne poseban sporazum, teleoperateri će moći samostalno formirati cijene, odnosno naplaćivati troškove roaminga, piše Tportal.
