Premijer Andrej Plenković nije u utorak mogao precizirati koliko dugo će se Zagreb i njegova okolica obnavljati od posljedica potresa od 22. ožujka, naglasivši kako će taj posao biti transparentan te kako velika šteta zahtijeva i veliku odgovornost.

Bit obnove nije povratak u prijašnje stanje, poanta je da protupotresna kvaliteta obnovljenih zgrada bude takva da mogu izdržati neki, ne daj Bože, novi potres, poručio je Plenković iz saborske rasprave o zakonu za koju je prijavljeno rekordnih 10 klubova i 62 zastupnika pojedinačno.

Podsjetio je pritom kako se Dubrovnik još uvijek obnavlja od potresa koji ga je pogodio u proljeće 1979.

Zastupnike zanima odakle će se osigurati sredstva, hoće li se transparentno trošiti, hoće li se misliti na siromašnije građane koji sami neće moći financirati svoj dio obnove?

Ovo je najveći potres s ovoliko šteta u centru grada, oštećeno je 25 tisuća objekata, obnova će trajati dugo, ali nastojat ćemo da taj posao bude sustavan, smislen, kvalitetan, održiv, odgovorio je premijer SDP-ovu Peđi Grbinu.

Kad je riječ o sredstvima, kombinirat će se međunarodni izvori financiranja s nacionalnima, o novim nametima Vlada nije razmišljala, kazao je Hrvoju Zekanoviću (HS) kojeg je zanimalo razmišlja li se štetu sanirati možda novim trošarinama, npr. na energente, duhan?

Ne mogu ljudi sami obnavljati velike štete

Premijer ne dijeli razmišljanja zastupnika Darija Zurovca kad je riječ o ulozi države.

Poštujući Vaš stav, priklanjamo se stavu da velika šteta zahtijeva veliku odgovornost, uzvratio je Plenković zastupniku Zurovcu (Fokus) koji zagovara puno manje državne intervencije i smatra da je nepravedno koristiti sredstva poreznih obveznika iz siromašnijih dijelova države da se pomogne bogatijima u Zagrebu.

Premijer uzvraća kako je njegova Vlada u proteklom mandatu shvatila da država postoji s nekim razlogom, da ne mogu ljudi sami, privatnom inicijativom obnavljati velike štete od potresa na sustavan i kvalitetan način.

Katarini Peović (RF) koja zagovara da se siromašnim građanima u potpunosti financira konstrukcijska obnova, premijer odgovara kako je Vlada, što se tiče socijalnih kriterija otvorena. Vodit ćemo računa da kroz raspravu nađemo rješenje koje je primjereno, najavio je.

Naglasio je i kako je bitno spriječiti špekuliranje na tuđoj nesreći. Treba napraviti zakon da se to ne dogodi, kazao je Sandri Benčić (Možemo).

Kad je riječ o transparentnosti financiranja, zakon je baš tako pisan, odgovorio je Mariji Selak Raspudić (Most). Zakon je, kaže, pisan tako da ulogu ima i ministarstvo i nadležni fond, da su limitirane cijene, da će ići na javne pozive za radove, želi se spriječiti bilo kakve zloporabe.

Budući da se radi o potresu bez presedana, odlučeno je da se ide na posebni, a ne opći zakon, odgovorio je Dragani Jeckov (SDSS).

Premijer je odbacio prozivke SDP-ova Rajka Ostojića da se slabo povlače europski fondovi, pogotovo u dijelu za smanjenje rizika od katastrofa, čime, je, drži zastupnik, Vlada ugrozila sigurnost države.

To nadilazi onu vrstu imaginacije koju smo od vas slušali u kampanji, uzvratio mu je Plenković, navodeći da je Hrvatska danas na 97 posto ugovorenih i 37 posto isplaćenih europskih sredstava, a njegova je prva Vlada startala sa „devet, jedan“.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.