Gost Global Fokusa, Manfred Weber, šef Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, u intervjuu s Ivanom Dragičević govorio je o ključnim izazovima za Europu danas.

Ovo su zanimljiva i izazovna vremena za Europu. Njemačka je u ponedjeljak predstavila svojevrstan kompromisni plan glede povezivanja EU sredstava i vladavine prava. Znamo da novi Europski parlament i vi osobno čvrsto stojite iza ove klauzule, kako je možemo nazvati. Što mislite o ovom prijedlogu? Kao što vidimo, Mađarska i Poljska opet mu se suprotstavljaju.

Kao prvo, hvala na prilici da opet budemo zajedno. Nama kao Europskom parlamentu izuzetno je važno da je Vijeće spremno na pregovore s nama. Ljudi diljem Europe, u Hrvatskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i drugdje, očekuju poštivanje načela vladavine prava ako trošite novac. Ljudi diljem Europe od nas očekuju slobodne medije ili neovisno pravosuđe. Primjerice, borbu protiv korupcije. To je ono za što se borimo kao Europski parlament. Naš je stav jasan: nećemo dati zeleno svjetlo za dodatna sredstva, odnosno novac europskih poreznih obveznika, ako ne postoji pravno obvezujući mehanizam za poštivanje vladavine prava za cijelu Europsku uniju. Moramo otvoriti vrata za obnovu vladavine prava kao važnog načela europskih društava.

Mislite li da u konačnici Višegodišnji financijski okvir i plan oporavka, EU sljedeće generacije zbog toga mogu biti na rubu ili će se Europa konsolidirati, prihvatiti ovakav prijedlog i pokušati krenuti dalje?

Moram postaviti pitanje svima… Tko je protiv načela vladavine prava? Čak i Viktor Orbán i Babiš u Češkoj naglašavaju koliko je vladavina prava važna. Ako je to slučaj, ne radi se o sadržaju, nego o tome kako to postići. Mislim da svima u Europi mora biti u interesu da nađemo pravno obvezujući mehanizam za neovisnu prosudbu, ne stranačku i političku, nego neovisnu prosudbu. A ja smatram da bi najbolje bilo da u konačnici Europski sud odlučuje ide li na nacionalnoj razini nešto po krivu ili ne. Dakle, sud je neovisno mjesto za donošenje odluka o ovim stvarima. Uspostavljanje takvog neovisnog mehanizma u konačnici mora biti u svačijem interesu. Nadam se da će to prepoznati i zemlje koje i dalje izražavaju otpor te da ćemo krajem ove godine postići dogovor. Ponavljam, nitko ne bi trebao podcijeniti stav Europskog parlamenta i nas kao Europske pučke stranke o tome da ne smije biti novca bez pravno obvezujućeg mehanizma.

Govoreći o preprekama u Europskoj uniji, Europska komisija je pet godina nakon početka migrantske krize prošli tjedan napokon predstavila novi prijedlog nove politike o migracijama i azilu. Kako to ocjenjujete? Jer opet smo čuli disonantne glasove, situacija se na neki način nije promijenila. Golem je pritisak na Grčku, Italiju, zemlje na vanjskim granicama… Postoji vrlo snažan otpor dijeljenju tereta i solidarnosti od istih onih zemalja koje smo već spomenuli. Imamo krizu na granici između Hrvatske i BiH. Golemi su humanitarni problemi vezani uz ljude koji bježe iz pogođenih područja i kao migranti žele bolji život. Mislite li da će ovo proći na Europskom vijeću ili ćemo opet igrati istu igru?

Postoji određeni zamah. Ove jeseni postoji prava prilika da zatvorimo ovu, takoreći, otvorenu ranu Europske unije. Migracije su na europskoj razini posljednjih 5 g. bile dominantno pitanje. Sada je to koronavirus, ali migracije su doista bile glavna tema. Sada imamo novi EU parlament, narod nam je dao nov mandat na EU izborima. Imamo novu Komisiju, koja je sada izašla s novim prijedlogom. Rekao bih da je ovaj prijedlog objedinio stvari. S jedne strane, Europa je snažna na vanjskim granicama. Poručujemo Erdoganu da migrante ne može koristiti kao političko oružje i da više nismo naivni. Zaustavili smo ilegalne migracije na svojim vanjskim granicama, kao što to i Hrvatska čini na svojim granicama. I s druge strane, poručujemo da moramo zadržati svoje kršćansko nasljeđe kao humanitarni kontinent koji ima humanitarni pristup na ovom polju. Ali to se odnosi samo na prave izbjeglice. I zato moramo biti jasni: 60 % onih koji danas dolaze u Europu nakon zakonskog postupka nisu prihvaćeni kao prave izbjeglice. I zato njihov povratak kući također mora biti na dnevnom redu. Treba naći ravnotežu između čvrstih granica i spremnosti na iskazivanje solidarnosti prema onima koji doista trebaju pomoć. To je sada na stolu. A s obzirom na njemačko predsjedanje, njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer ima golemu odgovornost da se postigne konsenzus u Vijeću. Parlament je spreman pristati na dobar kompromis. Učinimo to sada jer postoji zamah.

Ovo je golema tema kojoj možemo posvetiti cijeli jedan razgovor, no moramo krenuti dalje. Osim vladavine prava, sve države članice EU-a moraju pripremiti nacionalni plan za EU sljedeće generacije. Moraju biti orijentirani na budućnost, povezani s pravilima europskog semestra i sadržavati velik postotak strateških europskih digitalnih i zelenih politika. Mislite li da su zemlje poput Hrvatske uz svoje ekonomske pokazatelje i učinak pandemije svjesne kamo nas to može odvesti u smislu da možemo imati goleme prilike za naše društvo? Ili nemaju takvu priliku?

750 milijarda eura mnogo je novca, a i 22 milijarde eura za Hrvatsku mnogo je novca. To je golema prilika, a Europa pokazuje pravu solidarnost tijekom koronakrize prema onima na koje je, većinom gospodarski, virus najviše utjecao. To je polazišna točka. Sada se sve svodi na implementaciju. A u tom se pogledu slažem s Andrejem Plenkovićem kad kaže da taj novac mora ići za budućnost naših gospodarstava i da ne trebamo financirati lažna ljevičarska obećanja primjerice Podemosa u Španjolskoj. EPP, baš kao i HDZ, želi ulagati u budućnost naših zemalja. A budućnost je digitalna i ekološka, što znači da je klimatski neutralna. To je budućnost Europske unije i ovim novcem želimo transformirati naša gospodarstva prema takvoj budućnosti. To mora biti dio nacionalnog programa reformi koje će u narednim tjednima predstaviti Hrvatska i druge zemlje. No procjena treba biti jasna: novac treba ići za buduća ulaganja.

Govoreći o budućnosti, pandemija nam je pokazala, kao i vanjskopolitička, sigurnosna situacija diljem Europe, geostrateški savez, Kina i SAD… Na neki su nam način pokazali da Europa treba imati svoju snažnu geostratešku dimenziju koju je gđa von der Leyen naglasila u govoru o stanju Unije. Ovotjedno izvanredno Europsko vijeće fokusirano je ne nekoliko ključnih tema na našim granicama, od spora između Turske i Grčke preko Bjelorusije i slučaja Navaljni do odnosa s Kinom, našim strateškim suparnikom. Kako možemo graditi na tome ako i dalje imamo neke upitnike između država, koje je pandemija na neki način također naglasila?

Jedinstvo je preduvjet za našu snagu na globalnoj razini. Moramo se usuglasiti u pogledu izazova. Ono što se događa u Bjelorusiji svakako je najvažniji razvoj događaja. To su hrabri, snažni i uvjereni ljudi, stotine tisuća Bjelorusa svakog vikenda izlaze na ulice. Oni moraju osjećati da je Europa uz njih. Zato ovaj tjedan moramo donijeti popis sankcija. Isto tako, mislim da Lukašenko mora biti na tom popisu. Obični građani ne mogu shvatiti da govorimo o sankcijama protiv režima a da ne spominjemo Lukašenka kao šefa tog režima, posljednjeg europskog diktatora. To mora biti jasno. To će biti i jasan znak upozorenja našim kolegama u Moskvi. Putin mora shvatiti da mora poštivati volju bjeloruskog naroda. Zato na stolu moraju biti i neke moguće radnje protiv Rusije, ne treba donijeti konačnu odluku, ali moraju biti na stolu. Isto tako, držim da Sjeverni tok 2 kao jedan od glavnih energetskih projekata, osobito za Njemačku, ali i Europu, mora biti na stolu. Jedna od opcija mora biti zaustavljanje Sjevernog toka 2 kako bismo pokazali da više nećemo financirati Putinov režim u Rusiji, a da on onda taj novac koristi protiv nas na mnogim područjima. To je jedna tema, no naglasio bih i drugi veliki izazov – Tursku. Tu bih također pozvao na jedinstvo s našim grčkim i ciparskim prijateljima. Erdogan koristi sve svoje mjere i aktivnosti protiv nas. Želimo partnerstvo s Rusijom, Erdoganom i Turskom, ali trebamo partnera na drugoj strani. A ako netko nije spreman na partnerstvo s nama kao Europljanima, mora znati da to za sobom povlači posljedice. I zato trebamo jedinstvo. I na kraju, ako mi dopustite, cijeli ovaj razvoj događaja jasno upućuje na to da građani Europe shvaćaju kako živimo u vremenu prepunom nesigurnosti. Život više nije toliko zaštićen i siguran, a naš europski način života s demokracijom i slobodom više nije jedini na globalnoj razini. Spomenuli ste, primjerice, Kinu. S time na umu, moramo raditi na snažnoj i ujedinjenoj Europi. Bez snažne i ujedinjene Europe nećemo preživjeti. Hrvatski način života neće preživjeti u globaliziranom svijetu i zato moramo osnažiti Europu u ovoj globalnoj dimenziji, osobito u pogledu procesa donošenja odluka.

U pogledu ovoga što ste upravo spomenuli, vrlo mi je zanimljiva bila rečenica koju je Ursula von der Leyen odabrala u svom govoru o stanju Unije rekavši kako je zapadni Balkan dio Europe, a ne samo postaja na Putu svile. Znamo da snažno zagovarate ulazak država zapadnog Balkana u EU, dakako, uz ispunjavanje kriterija. No koliko je sada važno shvatiti kako smo svi zajedno u ovome? Vidjeli smo da je tijekom pandemije poslana pomoć, no koliko je politika proširenja važna u ovom trenutku?

Važna je, ali moramo biti spremni i na neke velike odluke. Primjerice, ne možete objasniti njemačkim i francuskim građanima da i dalje s Turskom pregovaramo o proširenju EU-a, a da s druge strane nema napretka u pogledu država zapadnog Balkana. Ljudi više ne mogu shvatiti što činimo kao političari. I zato moramo biti jasni i strogi. Moramo reći: “Zaustavljamo pregovore s Turskom, ona ne može postati članica EU-a. Želimo partnerstvo, ali ne punopravno članstvo.” A s druge strane, moramo dati jasnu i pozitivnu perspektivu s jasnim vremenskim okvirom državama zapadnoga Balkana kako bismo ubrzali proces njihova pristupanja Europskoj uniji. Učinimo li to, mnogi će u Europi to pozdraviti, reći će da je zapadnom Balkanu očito mjesto u Europi. Moramo stabilizirati ovu regiju, ali, isto tako, budimo iskreni prema našim turskim prijateljima. Trebamo restart cijelog procesa proširenja, a to je snažno povezano s Turskom.

Osim Europskog vijeća, ove godine očekujemo i jednu od posljednjih rundi pregovora o brexitu. Vidjeli smo što je Boris Johnson učinio, na neki je način poništio međunarodni dogovor s EU-om. Vi ste vrlo snažno osudili to što je učinio. Kako će cijela priča s brexitom na kraju završiti?

U ovom trenu ne znamo radi li se o Johnsonovu taktičkom pristupu kako bi za sebe ostvario bolji rezultat ili je pak posrijedi ideološki motiviran pristup i činjenica da doista misli kako je tvrdi brexit najbolji za njegovu zemlju. To ne znamo. Mi se samo možemo pripremiti, najbolje se pripremiti za mogući tvrdi brexit, a poslovni sektor mora znati da je to mogući i vjerojatni scenarij. I s druge strane, uvijek moramo biti spremni za razgovore, pregovore. Dopustite mi da naglasim jedno načelo. Britanska je strana donijela prijedlog zakona o unutarnjem tržištu i Johnson je čak bio spreman prekršiti međunarodne sporazume, koje je osobno potpisao. S time na umu jedno je jasno: Europski parlament nikad neće dati pristanak za mogući sporazum o slobodnoj trgovini s Velikom Britanijom ako se Boris Johnson ne bude držao prethodno sklopljenog dogovora. Ne možemo ispregovarati nove dogovore s partnerom koji ne poštuje prethodne dogovore. Dakle, radi se o kredibilitetu Velike Britanije i to je snažno povezano s ovim ideološki motiviranim pristupom. Nastavi li s ovim pristupom, doista riskira kredibilitet velike nacije kao što je Velika Britanija i to je ono što je na kocki.

I pitanje za kraj… Sjećam se prošlog ljeta i cijelog procesa, prvo “Spitzenkandidata”, vi ste bili vodeći kandidat… Neslaganje u Europskom vijeću pa promjena nečega što je trebalo biti načelo demokracije za izbor europskih lidera u budućnosti. Danas svjedočimo disrupcijama na internetu, lažnim vijestima, prosvjedima protiv nošenja maski. Vidjeli smo što se, primjerice, dogodilo u Berlinu kad su, vjerojatno, prosvjednici s krajnje desnice htjeli upasti u Reichstag. To je slika koja odjekuje u Europi. Jeste li zabrinuti zbog stanja demokracije uz ovu pandemiju ili imate vjeru u nas kao Europu?

Moramo biti oprezni i vrlo razumni kad je posrijedi obrana naših načela. Svjedočimo brojnim napadima. Spominjete desničarske ekstremiste, društvene mreže i lažne vijesti te kampanje širenja dezinformacija iz Rusije i drugih zemalja. Stoga moramo biti oprezni i neke negativne razvoje događaja shvatiti kao upozorenje. No mislim da je u osnovi tijekom posljednjih mjesec dana koronakriza ljudima jasno pokazala kako je bolje slijediti razumne centrističke politike, slijediti one koji zagovaraju uravnotežen politički pristup. Kad pogledate globalnu razinu, Južnu Ameriku, SAD, ali i Veliku Britaniju, populistički pristup u konačnici ne donosi dobre političke rezultate. I zato ljudi shvaćaju da centristička i razumna politika, iako je katkad možda pomalo dosadna, zapravo u konačnici donosi najbolje rezultate za njih osobno. Rezultat parlamentarnih izbora u Hrvatskoj i uspjeh Andreja Plenkovića, ali i situacija u Njemačkoj gdje CDU/CSU sve bolje stoji u anketama te ima vrlo čvrst i stabilan položaj s Angelom Merkel na vodećem mjestu… Sve je to jasan pokazatelj da se upravo ovo događa. Stoga, da, imate pravo, trebamo biti vrlo oprezni s našom demokracijom, trebamo se boriti za nju. No s druge strane, mnogi to prepoznaju, shvaćaju i ponašaju se u skladu s time. Stoga je to ono što nas motivira.

A možda bismo trebali potražiti i neke nove ideje za našu budućnost. G. Weber, najljepša vam hvala.

Hvala vama na interesu. Pozdrav!

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.