Sutra se obilježava Svjetski dan beskućnika stoga je danas tom prilikom uručena donacija od 4.500 zaštitnih maski i dezinficijensa ravnatelju Ustanove "Dobri dom" Alenu Županu.
U Hrvatskoj nemamo točan broj koliko se beskućnika nalazi na našim ulicama. Međutim, Hrvatska po tome nije iznimka. Na razini cijele Europe nema ujednačene statistike, niti definicije beskućništva. Govori se uglavnom o apsolutnom i relativnom beskućništvu. Ova prva definicija odnosi se na ljude koji žive na ulici, nemaju krov nad glavom, dok se druga odnosi na osobe koje žive u neadekvatnim uvjetima.
Kada se raspitujete o točnom broju beskućnika različiti akteri dat će vam različite odgovore. Oni “službeni” vrte se oko brojke od 300 do 500 beskućnika na razini cijele Hrvatske jer toliko ima mjesta u prihvatilištima diljem zemlje.
No osobe koje rade na terenu upozoravaju da samo u Zagrebu ima oko 700 do 1000 ljudi koji su u ovom trenutku na ulici. Neki govore o brojci od čak 2.000 ljudi.
Smatra da se čak 10.000 naših sugrađana živi u neadekvatnim uvjetima i to se odnosi samo na urbana područja.
Problem je i što svako veće mjesto nema prihvatilišta, iako su ih obvezani imati, pa dosta ljudi gravitira prema Zagrebu gdje je lakše naći posao, prilika je više, ali gdje i raznih usluga za beskućnike ima “u izobilju”.
Na terenu se često čuje da beskućnici u Zagrebu nisu gladni, ni bosi. Imaju pravo na bar jedan obrok dnevno, a i veliki broj drugih udruga pruža niz usluga, pa im tako pomažu s pronalaskom posla, donacijama hrane, odjeće, a sada i maski i dezinficijensa.
Epidemija koronavirusa u prvom valu, na beskućnike je jako utjecala. Osim što ih je policija tjerala s gradskih trgova i sličnih mjesta, ukidanjem javnog prijevoza oni su doista bili pogođeni. Uz činjenicu da nisu mogli putovati do prihvatilišta i pučkih kuhinja, javni prijevoz je za beskućnike važan jer se u autobusima i tramvajima mogu sakriti od vremenskih i drugih nepogodnosti.
#related-news_0
U prihvatilište za beskućnike Velika Kosnica sada je smješteno oko 100 korisnika, dok brojka uglavnom varira od 100 do 130, kako je ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb Petar Penava kazao našem reporteru Zoranu Peharu.
I ova donacija zašttinih maski i dezinficijensa će im dobro doći, jer beskućnici spadaju u jednu od najrizičnijih i najugroženijih skupina – često se tu radi o osobama starijima od 65 godina već narušena zdravlja.
“Svaka donacija zaštitne opreme i dezinfekcijskih sredstava pomaže u radu. U početku pandemije primijenili smo sve mjere i nismo imali niti jedan zabilježen slučaj zaraze ni kod korisnika, ni kod radnika”, kazao je Penava našem reporteru.
Dodaje i kako su oni u prihvatilištu u Kosnici svjedoci “najtužnijih životnih priča ljudi koji u beskućništvu završe – djeca iz domova, osuđenici ili osobe s određenim društvenim smetnjama, ljudi koje su obitelji napustili.”
Upravo su oni koji su ostali bez podrške obitelji i drugih socijalnih mreža najranjiviji, oni koji se na nikoga ne mogu osloniti. A djeca iz alternativne skrbi, bivši zatvorenici koji se pri povratku doma suočavaju sa stigmom i predrasudama, osobe sa psihičkim poteškoćama spadaju u one skupine koje su u većem riziku od beskućništva.
Stižu hladnije temperature, a uz novi koronavirus, prijeti nam i gripa. Ministarstvo zimi aktivira Plan zbrinjavanja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima koji je aktiviran – na apel udruga – i početkom ožujka kada je krenula pandemija.
Planom se nalaže da jedinice lokalne samouprave osiguraju privremeni smještaj i druge usluge za ovu ranjivu populaciju. Ali ova teorija u praksi često ne funkcionira – lokalne vlasti se ili ogluše, pa ne osiguraju smještaj ili je smještaj naveden u planu, ali beskućnici zapravo ondje ne mogu zatražiti pomoć.
Dok se ne nađe neko sistemno rješenje poput onoga Dublina gdje je beskućnicima tijekom epidemije omogućen smještaj u praznim stanovima i hostelima, ova ranjiva populacija će uglavnom ovisiti o pomoći raznih udruga koje pak ovise o projektnom financiraju i prihvatilištima poput onoga u Kosnici koje nekada jednostavno ne može pružati specijalizirani vid pomoći koju neku korisnici – poput onih sa psihičkim smetanjama – trebaju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.