Više je od 24.000 djece u Hrvatskoj u dobi do pet godina s razvojnim teškoćama i treba usluge rane intervencije, no velik ih broj ostaje bez stručne pomoći zbog obiteljskog straha od stigme, siromaštva ili života u ruralnim područjima gdje su im usluge udaljene od domova.
Za djecu s razvojnim teškoćama ključno je da imaju podršku stručnjaka od najranije dobi. Podrška koju dobiju na vrijeme za njih znači priliku da razviju svoj puni potencijal i postanu aktivni članovi društva, istaknuto je u utorak u UNICEF-u na predstavljanju rezultata prve sveobuhvatne “Analize usluga rane intervencije u Hrvatskoj“.
U Hrvatskoj 24.169 djece do pet godina s razvojnim teškoćama
Rezultati analize pokazuju da je u Hrvatskoj 24.169 djece u dobi do pet godina koja su potencijalni primatelji usluga rane intervencije, a samo jedno od osmero takve djece dobiva potrebne usluge.
Postoji 47 programa rane intervencije koju koristi 2914 djece. Oko 10 posto obitelji uključenih u programe žive u ruralnim područjima, a za 85 posto njih usluge su predaleko od domova.
U programe rane intervencije zbog stigme se ne uključuje 45 posto obitelji
Čak 45 posto obitelji ne uključuje se u programe rane intervencije zbog stigme povezane s teškoćama/invaliditetom. Rezultati pokazuju i da 15 do 25 posto obitelji uključenih u usluge rane intervencije živi u siromaštvu.
Analizu je proveo RISE institut (SAD) uz podršku hrvatskog Ministarstva zdravstva.
U UNICEF-u ističu da su prve godine života od iznimnog značaja za razvoj djeteta, a posebno rani razvoj i rana intervencija kod rizične djece, bez obzira da li se radilo o biološkim čimbenicima kao što su perinatalna oštećenja mozga i rijetke bolesti, ili o socijalnim rizicima.
Povjerenstvo i Nacionalni plan rane intervencije
Upoznata s potrebom interdisciplinarnog pristupa i nalaženja sustavnog rješenja, Vlada je osnovala Povjerenstvo za ranu intervenciju u djetinjstvu i Izvršnu radnu skupinu za izradu Nacionalnog strateškog plana za razvoj rane intervencije u djetinjstvu.
To bi trebao biti temelj za uspostavu i razvoj sustava rane intervencije u djetinjstvu, izradu stručnih smjernica, standarda i procedura za programe rane intervencije.
Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, upozorila je na geografsku nejednakost u dostupnosti programa i potrebu za širenjem usluga, dok je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak podsjetila da Konvencija o pravima djeteta naglašava pravo djeteta s teškoćama u razvoju na ranu podršku.
Slonjšak upozorava na zabrinjavajuće podatke o broju djece koja zbog izostanka usluga neće razviti vlastite potencijale. Analiza je, kaže, ujedno pomoć Vladi i povjerenstvu za ranu intervenciju u djetinjstvu u donošenju nacionalnog strateškog plana te izradu Akcijskog plana, smjernica i standarda za usluge rane intervencije.
Za 5 do 7 godina nacionalna pokrivenost ranom intervencijom
Analizu je komentirao i ministar zdravstva Vili Beroš, uvjeren da bi se kroz razdoblje od pet do sedam godina mogla ostvariti potpuna nacionalna pokrivenost usluga rane intervencije te osigurati dostupnost tih usluga, bliže domu djece s razvojnim teškoćama i razvojnim rizicima.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević nužnim je ocijenila ulaganje dodatnih napora na razvijanju programa prilagođenih potrebama djece, dobnim skupinama i okolnostima u kojima žive.
“Stoga je potrebno na usluge rane intervencije u djetinjstvu gledati kao na usluge visokog prioriteta s ciljem razvijanja koordiniranih i multisektorskih strategija zasnovanih na pravima djece”, poručila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
